Parlament traži ambiciozni cilj smanjenja emisija do 2030. od 60%
Sve izravne i neizravne subvencije za fosilna goriva trebaju se postupno ukinuti do 2025. godine
Sve države članice moraju postati klimatski neutralne do 2050., istaknuo je Europski parlament i zatražio ambiciozne ciljeve smanjenja emisija za 2030. i 2040.
Parlament je u srijedu s 392 glasa za, 161 glasa protiv i 142 suzdržanih usvojio pregovaračko stajalište o EU klimatskom zakonu. Njegov cilj je pretvaranje političkog obećanja da će Unija postati klimatski neutralna do 2050. u pravnu obvezu, čime će se europskim građanima/kama i poduzećima pružiti pravna sigurnost i predvidljivost koje su potrebne za planiranje tranzicije.
Proračun o stakleničkim plinovima treba osigurati postizanje cilja iz Pariškog sporazuma
Europarlamentarci ustraju na tome da i Unija i sve države članice pojedinačno moraju postati klimatski neutralne najkasnije 2050. te da poslije toga Unija treba ostvarivati „negativne emisije”. Traže i da se osiguraju dostatna sredstva za ostvarenje tog cilja.
Komisija mora do 31. svibnja 2023. u redovnom zakonodavnom postupku predložiti putanju napretka na razini Unije za postizanje ugljične neutralnosti do 2050. Pritom treba u obzir uzeti ukupne preostale emisije stakleničkih plinova do 2050. kako bi se ograničio porast temperature u skladu s Pariškim sporazumom. Putanja napretka preispitivat će se nakon svakog globalnog pregleda stanja.
Osniva se neovisno znanstveno tijelo za praćenje napretka
Parlament je zatražio i osnivanje Europskog vijeća za klimatske promjene (ECCC) kao neovisnog znanstvenog tijela koje će ocjenjivati dosljednost politika i pratiti napredak.
Trenutačni cilj smanjenja emisija za 2030. iznosi 40 % u odnosu na razine iz 1990. Komisija je nedavno u izmijenjenom prijedlogu europskog propisa o klimi predložila da se taj cilj poveća na „najmanje 55 %”. Parlament je u srijedu zatražio ambiciozniji cilj od 60 %, dodajući da bi se nacionalni ciljevi trebali povećavati na financijski učinkovit i prihvatljiv način.
Zastupnici su od Komisije zatražili i da provede procjenu učinka i na temelju nje predloži međucilj za 2040. kako bi se osiguralo da je Unija na pravom putu da postigne cilj za 2050.
K tome, smatraju da bi Europska unija i države članice trebale do 31. prosinca 2025. postupno ukinuti sve izravne i neizravne subvencije za fosilna goriva te su naglasili da treba i dalje raditi na smanjenju energetskog siromaštva.
„Usvajanjem izvješća poslali smo jasnu poruku Komisiji i Vijeću prije nadolazećih pregovora. Očekujemo da sve države članice postignu klimatsku neutralnost najkasnije 2050., a da bismo to postigli trebamo konkretne međuciljeve za 2030. i 2040.“, izjavila je nakon glasanja izvjestiteljica Jytte Guteland (S&D, Švedska). „Zadovoljna sam što je u prijedlog uvršten proračun stakleničkih plinova, u kojem se utvrđuje ukupna preostala količina emisija stakleničkih plinova koja bi se mogla emitirati najkasnije do 2050., ne ugrožavajući pritom obveze Unije u okviru Pariškog sporazuma.”
Parlament može započeti pregovore s državama članicama čim Vijeće dogovori zajedničko stajalište.
Europski parlament / Ekovjesnik