Europski propis o klimi: Potvrđen dogovor o klimatskoj neutralnosti do 2050.
Ambicioznije od 2030.
Novim propisom EU-a o klimi povećava se cilj smanjenja emisija EU-a do 2030. s 40 % na najmanje 55 %. Doprinosom novih ponora ugljika cilj bi se mogao povećati na 57 %.
Europski parlament je s 442 glasova za, 203 protiv i 51 suzdržanih podržao Europski zakon o klimi, neslužbeno dogovoren s državama članicama u travnju, čime se politička predanost Europskog zelenog plana klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. pretvara u obvezu. Europskim građanima i poduzećima pruža se pravna sigurnost i predvidljivost koje su im potrebne za planiranje tog prijelaza, a nakon 2050. EU će nastojati prijeći na negativne emisije, navodi se u priopćenju Europskog parlamenta.
Novim propisom EU-a o klimi povećava se cilj EU-a u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova (GHG) do 2030. s 40 % na najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990-ih. Osim toga, predstojećim prijedlogom Komisije o Uredbi o LULUCF-u o reguliranju emisija stakleničkih plinova i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva, povećat će se ponori ugljika u EU-u i time de facto povećati cilj EU-a za 2030. na 57 %.
Proračunom za stakleničke plinove mora se voditi budući cilj za 2040.
Komisija će predložiti cilj za 2040. najkasnije šest mjeseci nakon prvog globalnog preispitivanja 2023. predviđenog Pariškim sporazumom. U skladu s prijedlogom Parlamenta, Komisija će objaviti najveću procijenjenu količinu stakleničkih plinova koju EU može emitirati do 2050., a da se pritom ne ugrožavaju obveze EU-a u okviru Sporazuma. Taj takozvani „proračun GHG-a” bit će jedan od kriterija za definiranje revidiranog cilja EU-a za 2040.
Komisija će do 30. rujna 2023. i svakih pet godina nakon toga ocijeniti zajednički napredak svih država članica EU-a, kao i dosljednost nacionalnih mjera, prema cilju EU-a da do 2050. postane klimatski neutralan.
>>> Pročitajte još >>> Klimatska kriza - „Našoj djeci prijete ratovi zbog hrane i vode“
Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene
S obzirom na važnost neovisnih znanstvenih savjeta i na temelju prijedloga Parlamenta, uspostavit će se Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene kako bi se pratio napredak i ocijenilo je li europska politika u skladu s tim ciljevima.
„Ponosna sam što napokon imamo propis o klimi. Potvrdili smo cilj smanjenja neto emisija od najmanje 55 %, čak bliže 57 %, do 2030. Radije bih da smo otišli i korak dalje, ali ovo je dobar sporazum temeljen na znanosti te će dovesti do promjena. EU sada mora smanjiti emisije u sljedećem desetljeću više nego što je to bio slučaj u prethodna tri desetljeća zajedno, a imamo i nove ambicioznije ciljeve koji mogu potaknuti više zemalja na akciju.” – izjavila je izvjestiteljica Parlamenta Jytte Guteland (S&D, Švedska).
Očekuje se da će Vijeće uskoro odobriti dogovor, nakon čega će se Uredba objaviti u Službenom listu i stupiti na snagu 20 dana kasnije. Europska komisija također 14. srpnja 2021. planira predstaviti niz prijedloga kako bi EU mogao ostvariti ambiciozniji cilj za 2030.
Podsjetimo, Europski parlament je imao važnu ulogu u zagovaranju ambicioznijeg zakonodavstva EU-a o klimi te je 28. studenog 2019. usvojio rezoluciju o proglašenju klimatske i ekološke krize, a zastupnici su zatražili žurne i ambiciozne mjere za ograničenje učinaka klimatskih promjena.
Ekovjesnik