Izglasan prijedlog EU klimatskog zakona, cilj je smanjenje emisija na 60% do 2030.
Europski zakon o klimi čini temelj Europskog zelenog plana za suzbijanje klimatskih promjena
Članovi Europskog parlamenta u Odboru za zaštitu okoliša glasali su da EU i sve države članice pojedinačno moraju postati klimatski neutralne do 2050. godine te pozvali na ambiciozniji cilj smanjenja emisija do 2030. godine. U petak 11. rujna Odbor za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane Europskog parlamenta usvojio je njihovo izvješće o Europskom klimatskom zakonu sa 46 glasova za, 18 protiv i 17 suzdržanih.
Zastupnici u Europskom parlamentu podržali su sveobuhvatan cilj Europskog klimatskog zakona da se cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine uvrsti u zakonodavstvo EU-a, no istovremeno su zatražili ambicioznije djelovanje do 2030. godine. Budući da je znanstveno utvrđeno da smanjenje emisija mora biti najmanje 65 % ako želimo ostati unutar granice porasta temperature do +1,5 °C, europarlamentarci pozivaju na smanjenje emisija za 60 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990. godine, umjesto „najmanje 50 % ili 55 %“ prema prijedlogu Europske komisije. Također, traže da nakon procjene učinka Komisija predloži i privremeni cilj za 2040. godinu, kako bi se osigurao siguran put prema postizanju cilja za 2050.
- Europska komisija
Postizanje klimatske neutralnosti
Europarlamentarci pozivaju Komisiju da do 31. svibnja 2023. predloži plan na razini EU-a o načinu postizanja ugljične neutralnosti 2050. godine te također zahtijevaju da Komisija procijeni i predloži izmjene i dopune svih relevantnih EU zakona i propisa kako bi bili usuglašeni s postizanjem klimatske neutralnosti i doprinijeli smanjenju emisija stakleničkih plinova.
Nadalje, zastupnici u Europskom parlamentu traže da Komisija svake dvije godine izdaje izvješće o napretku koji su EU i države članice postigle u ostvarivanju klimatskih ciljeva, a za praćenje napretka treba formirati nezavisno savjetodavno tijelo stručnjaka.
Suprotno prijedlogu Europske komisije, europarlamentarci također žele da EU i sve države članice pojedinačno postanu klimatski neutralne do 2050. godine te za tu namjenu traže osiguranje dostatnih financijskih sredstava. Osim toga, europarlamentarci zahtijevaju da EU i sve države članice nakon 2050. godine trebaju postati klimatski negativne, odnosno da moraju ukloniti više stakleničkih plinova nego što ih emitiraju.
Također, EU u cjelini i sve države članice moraju postupno ukinuti sve izravne i neizravne subvencije za fosilna goriva najkasnije do 31. prosinca 2025., čime se naglašava potreba za nastavkom napora u borbi protiv energetskog siromaštva. Na kraju, europarlamentarci žele osigurati da Europski klimatski zakon ostane usklađen s naporima da se porast temperature ograniči na +1,5 °C, u skladu s Pariškim klimatskim sporazumom.
Slijede pregovori s državama članicama
„Usvajanje izvješća šalje jasnu poruku Europskoj komisiji i Vijeću EU-a u svjetlu predstojećih pregovora: očekujemo da će sve države članice postići klimatsku neutralnost najkasnije do 2050. godine, a za to nam trebaju i snažni privremeni ciljevi za 2030. i 2040. godinu“, izjavila je nakon glasanja izvjestiteljica Jytte Guteland (S&D, Švedska). „Također sam zadovoljna uvrštavanjem proračuna za stakleničke plinove, kojim se utvrđuje ukupna preostala količina emisija stakleničkih plinova kao ekvivalent CO2 koji bi se mogao emitirati najkasnije do 2050. godine, bez ugrožavanja obveza EU-a prema Pariškom sporazumu.“
Europski parlament će o prijedlogu Europskog klimatskog zakona glasati u svom prvom čitanju tijekom plenarne sjednice od 5. do 8. listopada 2020., nakon čega slijedi početak pregovora sa svim državama članicama.
Podsjetimo, Europska komisija je u ožujku 2020. predložila donošenje Europskog zakona o klimi kao temelja Europskog zelenog plana kojim se nastoji propisati cilj EU-a za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. Također, Europski parlament se već dugo zalaže za ambicioznu politiku protiv klimatskih promjena te je odigrao važnu ulogu u zalaganju za donošenje snažnijeg zakonodavstva EU-a o klimi; krajem studenog 2019. godine usvojio je rezoluciju o proglašenju klimatske i ekološke krize, a zastupnici su zatražili žurne i ambiciozne mjere za ograničenje učinaka klimatskih promjena.
S.F. / Ekovjesnik