Glasajte za Pticu godine 2021.
Sve tri kandidatkinje ugrožene su gubitkom staništa i bioraznolikosti
Za razliku od proteklih godina kada su pticu godine birali ornitolozi i organizacije koje se bave proučavanjem i zaštitom ptica i prirode, sudjelovanje u izboru ptice godine ovoga puta otvoreno je široj javnosti, odnosno svima zainteresiranima za dobrobit ptica, njihovih staništa i očuvanje bioraznolikosti u Hrvatskoj.
Ornitolozi udruge Biom iz Zagreba i Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode iz Osijeka ove su godine nominirali tri ptičje vrste koje konkuriraju za izbor Ptice godine 2021. Sve tri vrste u užem izboru dijele istu sudbinu – ugrožene su gubitkom staništa i bioraznolikosti, a to su:
Lastavica (Hirundo rustica) - Vjerojatno nema poznatije i prepoznatljivije selice od lastavice, vrste s kojom se upoznajemo već u osnovnoškolskim danima i koju je teško ne sresti s obzirom na to koliko vremena provodi u blizini ljudi. Lastavica je odavno upisana u povijest čovječanstava i vjeruje se da su preci današnje lastavice svoja gnijezda počeli graditi na ljudskim nastambama prije čak 7000 godina! No upravo zbog toga što je toliko poznata i raširena, mnogima koji se ne bave pticama nije znano da joj brojnost opada već niz godina. Pretpostavlja se da je glavni uzrok ugroženosti nedostatak plijena (letećih kukaca), čija je brojnost također doživjela nagli pad u proteklih pedeset godina kao posljedica pojačanog korištenja pesticida u poljoprivredi. Brojnosti lastavica ne pomažu niti česti slučajevi uništavanja njihovih gnijezda koja često rade na mjestima koja ne odgovaraju ljudima. Proglašenjem lastavice za pticu godine podizali bismo svijest o njezinoj sve većoj ugroženosti i načinima na koje se možemo boriti za njezinu zaštitu.
Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) - Ova veličanstvena ptica jedini je preostali specijalizirani pernati strvinar u Hrvatskoj i kao takav igra važnu ulogu u sprečavanju širenja bolesti u ekosustavu. Česta je žrtva trovanja, što je i jedan od glavnih faktora izumiranja kontinentalne hrvatske populacije koja se nekoć protezala duž obale, središnje Hrvatske i Slavonije. Jedina se stabilna populacija nalazi na otocima Kvarnera, a njezina je zanimljiva specifičnost da se gnijezdi na liticama direktno iznad mora. Opasnost od utapanja pri prvim letovima je prema tome sljedeći veliki problem za preživljavanje najveće hrvatske ptice. Odabirom bjeloglavog supa za pticu godine podizali bismo svijest o problemu trovanja kao najveće opasnosti za strvinare na području Europe, ali i ostalim prijetnjama s kojima se suočavaju supovi u Hrvatskoj.
Ćukavica (Burhinus oedicnemus) - Ovog netipičnog ćurlina upečatljivog ''začuđenog pogleda'' moguće je pronaći na svega nekolicini lokacija u Hrvatskoj. Gubitak staništa danas je jedan od vodećih razloga ugroženosti mnogih vrsta ptica, pa ni ćukavica, koja već nosi status ugrožene vrste u Hrvatskoj, u tome nije iznimka. Napuštanjem ekstenzivne poljoprivrede, odnosno tradicionalnog stočarstva, dolazi do postupnog zarastanja kamenjarskih pašnjaka koja su jedno od glavnih staništa ćukavice na našim područjima. Zarastanje otvorenih kamenjarskih pašnjaka je raširen problem u Hrvatskoj i predstavlja prijetnju mnogim vrstama ptica, ali i ostaloj flori i fauni vezanoj uz takva staništa. Proglašenjem ćukavice za pticu godine podizali bismo svijest o problemu sukcesije i utjecaju koji ona ima na vrste otvorenih staništa.
- Ćukavica (Burhinus oedicnemus) / Foto: Udruga Biom
Izbor za pticu godine u Hrvatskoj prvi je put proveden 2016. godine, kada je tom titulom proglašena bregunica (Riparia riparia). Izbor je ponovno održan 2018. godine, koja je proglašena godinom čigre, s fokusom na crvenokljunu čigru (Sterna hirundo) i malu čigru (Sternula albifrons), a 2019. je Ptica godine bila prepelica (Coturnix coturnix) te potom zlatovrana kao Ptica godine 2020.