Grad Čazma s 40.000 kuna pomaže lokalne pčelare

U pripremi je i Medni centar u projektu Čazma Natura

Iz proračuna Grada Čazme će se za Udrugu pčelara Čazma ove godine izdvojiti 40.000 kn, što je značajno povećanje u odnosu na prijašnje razdoblje. Razlog tomu su nove mjere kojima će se izravno pomagati članovima u proizvodnji meda i drugih pčelarskih proizvoda.

Gradonačelnik Čazme Dinko Pirak potpisao je ugovor o sufinanciranju s Darkom Janžekom, predsjednikom Udruge pčelara Čazma, a osim toga najavljena je i mogućnost otvaranja svojevrsnog Mednog centra u Čazmi gdje bi se prezentirali pčelarski, ali i drugi ekološki proizvodi čazmanskih proizvođača.

"Imamo krasan prostor u objektu iz projekta Čazma Natura gdje možemo to sve prezentirati i gdje se može naći i kutak za pčelare da izlože svoje proizvode, prodaju i tako prezentiraju naš kraj i na ovaj način”, rekao je gradonačelnik Pirak.

Darko Janžek, predsjednik čazmanske Udruge pčelara rekao je kako će sredstva biti utrošena na financiranje materijalnih troškova postojećih pčelinjih zajednica jer je stanje u prirodi sve lošije i pčelari se bore da pčele prežive razdoblja bez paše, a i ove godine je i mraz ponovno odnio svoje. “Imamo i program za podizanje kvalitete meda kroz koji kupujemo inox kante gdje se med može čuvati i flaširati, tako da su nam i za to sredstva dobrodošla. Da nema potpore Grada Čazme, pčelarska Udruga ne bi mogla funkcionirati u svojim osnovnim stvarima, tako da smo zahvalni Gradu Čazmi i gradonačelniku Piraku,” rekao je Janžek.

Domaćin susreta bio je jedan od najstarijih i zasigurno jedan od pčelara s najdužim stažem, Ivan Sever, koji se ovim poslom bavi već 55 godina. “Želim zahvaliti građanima Čazme koji kupuju med jer, da nema njih, ne bi ni mene bilo na tržnici. U Čazmu nitko ne dolazi na tržnicu s pčelinjim proizvodima osim mene. Imam sve pčelinje proizvode, od peluda i propolisa do raznih vrsta meda. Ljudi prodaju na kućnom pragu, ali nas u Udruzi ima samo tri ili četiri koji imamo R-broj, koji možemo na taj način prodavati”, rekao je Sever.

Ekovjesnik

Ribnjačarstvo Končanica - najstariji ribnjaci u Hrvatskoj vide budućnost u najnovijoj tehnologiji

Duga je tradicija slatkovodnog ribnjačarstva u Hrvatskoj. Izgradnja najstarijih ribnjaka, koji i danas njeguju proces od mrijesta do proizvodnje konzumne ribe, počela je 1900. godine. Uz gornji tok rijeke Ilove na 1362 ha, od čega je 1231 ha vodenih površina, smješteno je Ribnjačarstvo Končanica.