Zeleni forum: Ostaje li pomorsko i opće dobro?
Udruge okupljene u Zeleni forum uputile zahtjev relevantnim državnim tijelima povodom Nacrta Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama
Udruge okupljene u Zeleni Forum, mrežu nevladinih okolišnih organizacija Republike Hrvatske, upozoravaju da nacrt Zakona o pomorskom dobru na velika vrata uvodi privatizaciju javnog pomorskog dobra i omogućuje isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra koje je do sada bilo dobro opće uporabe.
Udruge zahtijevaju hitno zaustavljanje pretjerane eksploatacije pomorskog dobra te upozoravaju kako će ovakav nacrt zakona za posljedicu imati nastavak trenda preizgrađenosti obale i pomorskog dobra, kao i trenda nasipavanja pomorskog dobra koje nesporno uzrokuje nepovratnu štetu morskom okolišu i našem prirodnom krajobrazu.
Očekivanja od Jadranskog mora su velika. Osim što očekujemo da nam naše more producira izvor hrane očekujemo i da poslušno trpi ljudsko interveniranje u svrhu zarade. Rijetko razmišljamo koliko naših intervencija može podnijeti taj živi svijet te dalje ostati „poslušan i nepromijenjen“, ističu udruge okupljene u Zelenom forumu. „Povucimo paralelu s ljudskim organizmom kao ekosustavom per se. Ako dugotrajno radimo fizičke napore, a zanemarujemo zdravlje, kolaps ekosustava u vidu neke bolesti je skoro neizbježan. Također, kada nam tijelo pošalje signal da nešto nije uredu i pregledom se utvrdi neka bolest fokusirani smo na to da situaciju riješimo i osiguramo da se bolest ne ponovi.“
More je ekonomski vrlo važan resurs, ali samo zaštićen, zdrav i vitalan morski ekosustav može doprinijeti daljnjem ekonomskom kao i održivom razvoju.
- Nasipavanje plaža / Foto: Udruga Sunce
Učinkovito upravljanje resursima, uz očuvanje bioraznolikosti morskih ekosustava, okosnica je održivog razvoja svake suvremene primorske zemlje. No, u svijetu dolazi do smanjenja bioraznolikosti kao posljedice intervencija u korištenju obale i mora te iskorištavanja prirodnih resursa, što u konačnici dovodi do narušavanja dobrog stanja morskih ekosustava.
Jadransko more izloženo je brojnim pritiscima rastućih ekonomskih sektora (ribarstvo, turizam, gradnja i dr.) kojima se ne upravlja strateški i održivo, a zanemaruje se značaj našeg mora ne samo za zaradu, već i za kvalitetu života.
U postupku je izrada prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Nacrt novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama izazvao je buru u javnosti zato što potiče privatizaciju pomorskog dobra na način da pretpostavlja mogućnost:
- ograničavanja opće upotrebe plaža pod koncesijom,
- ograđivanje pomorskog dobra i drugo onemogućavanje pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja,
- gradnju u okviru koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra (do sada je gradnja na pomorskom dobru, mimo luka, bila moguća u kontekstu infrastrukture i građevine od javnog interesa),
- nasipavanje plaža.
- Nasipavanje obale i mora na Krknjašima kod Drvenika / Foto: Udruga Sunce
„Jednostavno je nemoguće raspravljati o pomorskom dobru i ignorirati da ga čine more i morska obala, međutim to se upravo događa. Zaštita okoliša marginalizirana je kako u stručnostima osoba koje čine radnu skupinu, tako i u samom prijedlogu Zakona. Radna skupina koja je imenovana za izradu tekstualnog prijedloga navedenog akta među svojim redovima ne broji stručnjake niti predstavnike organizacija iz područja zaštite okoliša. Sam prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama sadrži niz manjkavosti koji mogu dovesti do ispunjenja dijametralno suprotnog cilja samog Zakona, a to je uništenje koncepta pomorskog dobra kao dobra opće uporabe koje mora biti na korist i odgovornost svih građana RH“, ističu u Zelenom forumu.
Ističe se kako dodatnu zabrinutost izaziva članak koji propisuje da „ako je određeni projekt od interesa za Republiku Hrvatsku ili ako to ocijeni opravdanim, Vlada Republike Hrvatske uvijek može dati ili preuzeti koncesiju neovisno o nadležnostima“.
„Privatizacija javnih dobara i usluga karakteristična je za paket vrijednosti stranke na vlasti koja donosi zakon i zato ovakav prijedlog zakona ne čudi“, ističu udruge i dodaju kako je to potpuno u skladu s dosadašnjim odnosom prema javnom dobru, uz poznate učinke dosadašnje privatizacije na društvo i ekonomiju.
„Najveća nelogičnost samog prijedloga zakona jest forsiranje privatizacije pomorskog dobra i apsolutno ignoriranje obveze poštivanja principa zaštite okoliša u cijelom predloženom tekstu prijedloga ovog akta, ali usudili bismo se reći i na konceptualnoj razini predlagatelja teksta. Ignorirati potrebu zaštite mora i obale, a isticati aspekte korištenja vraća nas unazad 20 i više godina. Nedopustivo je u trenutku kada sama RH donosi cijeli spektar strategija i inih planskih dokumenata koji nameću zeleni razvoj, održive principe i potiču nas da ozelenimo naše ideje, da jedan prijedlog zakonodavnog akta predviđa iskorištavanje najvećeg prirodnog resursa RH bez ijednog mehanizma ili garancije očuvanja“, zaključuje se u zahtjevu za uključenjem predstavnica Zelenog foruma u Radnu skupinu za donošenje Zakona o pomorskom dobru i lukama.
Zahtjev je upućen svim relevantnim državnim tijelima: Odboru za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskog sabora, Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja (Upravi vodnog gospodarsta i zaštite mora, Upravi za zaštitu prirode, Zavodu za zaštitu okoliša i prirode i Upravi za klimatske promjene) te Pučkoj pravobraniteljici RH, a možete ga u cijelosti pročitati putem sljedeće poveznice.
- Ekovjesnik