Zeleni forum poziva građane da budno prate provedbu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama

Sadržaj Zakona o pomorskom dobru je unaprijeđen, no pitanje je hoće li štititi privatne ili opće interese?

Nakon što su ekološke udruge okupljene u Zeleni forum apelirale na problematične odredbe novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, konačni tekst Zakona prilagođen je sukladno mnogim traženjima, no ostaju sporne odredbe koje se tiču koncesioniranja pomorskog dobra te stvaraju veliku bojazan oko mogućeg pogodovanja velikim korporacijama.

Zeleni forum ukazuje na neke izmjene Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama za koje se zalagao, a koje su u konačnom prijedlogu usvojene:

  • veći naglasak na zaštitu okoliša i prirode kroz propisivanje ekološke štete, strožih uvjeta građenja i drugih zahvata na pomorskom dobru, uvažavanje stupnja zaštite pomorskog dobra i uključivanje javnih ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode u upravljanje i nadzor nad pomorskim dobrom
  • eksplicitne zabrane ograničavanja pristupa plažama kod svih oblika gospodarskog korištenja pomorskog dobra u kojima to nije nužno potrebno
  • stroži nadzor nad načinom dohranjivanja plaža, zabrana dohranjivanja zemljom i otpadom
  • jasne i strože odredbe o nasipavanju plaža, kategoriziranje nasipavanja pod gradnju
  • smanjenje postotaka plažnog prostora na kojima koncesionar može obavljati djelatnosti
  • ograničenje roka za izdavanje koncesije za prirodne plaže i koncesije na zahtjev na pomorskom dobru na 5 godina.

Ostaje utemeljena bojazan – hoće li mehanizmi biti upotrjebljeni u korist pomorskog dobra ili privatnih interesa?

Naime, u poglavljima koji se odnose na koncesije postoje iznimke koje nisu jasno definirane kao što je članak 52., stavak 4. koji navodi da ako postoje opravdani gospodarski interesi i koncesija obuhvaća i gradnju novih građevina uz ulaganja koja se ne mogu amortizirati, Vlada RH može dati koncesiju na rok od preko 50 godina!

„Iz primjera Hiltona Costabella koji je također dobio koncesiju na 30 godina jer je Vlada taj projekt proglasila projektom od strateške važnosti, svjedočimo da je koncesionar ogradio plažu i nije omogućio pristup građanima što jasno pokazuje kako se ovakva odredba može zloupotrijebiti“, ističu u Zelenom forumu.

Doda li se tome i mogućnost izdavanja koncesije na zahtjev za javne, uređene morske plaže te mogućnost osnivanja založnog prava na koncesiji - što omogućuje da se velikim korporacijama i bankama ustupa veliki dio pomorskog dobra bez mogućnosti javnog natječaja, odnosno transparentnog postupka - s razlogom se možemo pitati hoće li ovakve odredbe otvoriti vrata privatizaciji?

„Iako se izričito navodi da se koncesije na zahtjev koje se odnose na hotele, kampove neće moći ograđivati i naplaćivati, recentni primjeri iz Savudrije i kompleksa Petram pokazuju da se u praksi događa upravo suprotno. Samo je zahvaljujući javnom pritisku i prosvjedima građana zbog brojnih nepravilnosti, država naložila raskid ugovora o koncesiji za plažu Alberi“, ističu u Zelenom forumu te dodaju kako će s građanima pozorno pratiti i prijavljivati takve slučajeve jer je sukladno članku 203. novog Zakona koncesionaru predviđena kazna od 6 000 do 33 000 eura ako ograđuje ili na drugi način ograničuje pristup javnoj morskoj plaži ili ilegalno dohranjuje plažu.

Zakon je također propustio dati jasan okvir za upravljanje pomorskim dobrom na području ekološke mreže, što će značajno otežati očuvanje obalnih i morskih staništa sukladno Direktivi o staništima Europske unije. Posebice zaštitu od sidrenja i osiguravanje dobrog stanja očuvanosti livada posidonije.

Novi tekst Zakona nastoji osigurati mehanizme za zaštitu pomorskog dobra, no ostaje utemeljena bojazan – hoće li mehanizmi biti upotrjebljeni u korist pomorskog dobra ili privatnih interesa? Hoće li sva tijela uključena u upravljanje i nadzor zaista koordinirano obavljati svoje dužnosti ili će i dalje u koliziji odgovornosti, pomorsko dobro uzurpirati svatko po vlastitom nahođenju?

U Zelenom forumu podsjećaju da dohranjivanje plaža i danas u pravilu kontroliraju jedinice lokalne samouprave, a nebrojeni su slučajevi u kojima su se dohrane obavljale bez stvarne potrebe, nestručno i po ogromnu štetu za morski okoliš upravo od strane jedinica lokalne samouprave. U provedbi Zakona od iznimne važnosti bit će prioritiziranje održivih koncepata planiranja i upravljanja koji u vidu imaju dugoročne dobrobiti za građane i okoliš.

„Naravno, provedba ne ovisi samo o tijelima javne vlasti. Upravo smo zajedničkim nastojanjima u siječnju i organizacijom okupljanja diljem Hrvatske, uz pomoć građana iskazali svoja traženja i potakli veću javnu raspravu i otvorenost javnih tijela na dijalog. Pozivamo građane da i dalje budno prate na koji način se raspolaže s našim morem i obalom!  Svoje sumnje u ilegalne radnje na pomorskom dobru prema odredbama novog Zakona mogu prijaviti inspektorima pomorskog dobra, pomorskim redarima u sklopu jedinica lokalne samouprave i čuvarima prirode kada se pomorsko dobro nalazi na zaštićenom području.“ – poručuju iz Zelenog foruma.

 

Zeleni forum je mreža osnovana 1997. koja danas koja okuplja 27 organizacija civilnog društva iz RH koje se bave zaštitom okoliša i prirode. Znanje i resurse udružile su radi uspješnijeg osvješćivanja, zagovaranja i utjecaja na javne politike s područja zaštite okoliša i prirode. Utjecaj i praćenje provedbe javnih politika provodi i putem svojih predstavnika/ca u brojnim odborima, radnim skupinama i povjerenstvima na nacionalnoj razini, kao i u Savjetu za razvoj civilnog društva Vlade RH.

 

Članice Zelenog foruma su: Brodsko ekološko društvo-BED, Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Ekološka udruga "EKO-OMBLIĆI" Rijeka dubrovačka, Ekološka udruga "Krka" Knin, Ekološka udruga "Zeleni Zagreb pod Slemenom", Ekološka udruga Eko-Eko Komin, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode (HDZPP), Institut Plavi svijet, Lička ekološka akcija (LEA), Marjan Društvo za zaštitu i unapređenje Marjana, Pan, udruga za zaštitu okoliša i prirode, Udruga "UNA", Udruga Biom, Udruga Društvo istraživača mora – 20000 milja, Udruga Hyla, Udruga za održivi razvoj Hrvatske (Uzor Hrvatske), Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, Udruga za promicanje ekološke proizvodnje hrane, zaštite okoliša i održivog razvoja „Eko-Zadar“, Udruga za zaštitu prirode i okoliša te promicanje održivog razvoja Argonauta, Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, Udruga Zelena Istra, Udruga Žmergo, Zaštitarsko-ekološka organizacija Nobilis, Zelena akcija i Zelena akcija Mičevec.

VEZANE VIJESTI

Rekordne temperature u Vječnom Gradu lakše se podnose uz „velike nosove“

Kultne rimske fontane s pitkom vodom gase žeđ i rashlađuju stanovnike i posjetitelje Vječnog Grada otkako su prvi put postavljene 1872. godine. Tradicionalne rimske fontanelle Rimljani su od milja nazvali nasoni ili „veliki nosovi“, a procjenjuje se da ih na području grada ima oko 2 500, odnosno najviše 2 800.

100 % NAŠE – MORE, PLAŽE, OBALE!

Povodom prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji je izazvao negodovanje u javnosti i prije nego što je uvršten u saborsku raspravu, splitska Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce organizira konferenciju za medije koja će se održati na plaži Bačvice, u subotu 28. siječnja od 11:30 do 12:00 sati. Nakon konferencije održat će se okupljanje pod nazivom „100 % NAŠE – MORE, PLAŽE, OBALE!“.

Građani poslali poruku: „More, plaže i obale su 100 % naše!“

Mirno subotnje okupljanje protiv štetnog prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama na splitskim je Bačvicama organizirala Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce u suradnji s inicijativom Javno je dobro. Upućen je zahtjev za njegovo hitno povlačenje iz saborske procedure i izradu novog prijedloga koji će zaštititi okoliš i osigurati „100 % naše – more, plaže i obale!“.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER