OIEH: Agrosolari povećavaju produktivnost poljoprivrednih gospodarstava
Ovaj novi i inovativni koncept optimizira učinkovitost korištenja zemljišta, a zahvaljujući svojoj fleksibilnoj naravi prilagodljiv je različitim poljoprivrednim sustavima, kulturama i lokacijama, ističu u OIEH-u
Udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) postalo je pionir u predlaganju razvoja ove inovativne i vrijedne agrotehničke mjere koja će, između ostalog, pomoći hrvatskim poljoprivrednicima u zaštiti nasada od vremenskih nepogoda i drugih stresova poput intenzivnog sunčevog zračenja, pretjerane vrućine, udara vjetra, obilnih pljuskova, tuče i mraza.
I potrošači postaju svjesni posljedica klimatskih promjena te sve više zahtijevaju da se proizvodnja hrane okrene ekološki održivim praksama i korištenju obnovljivih izvora energije. No, tehnološki i civilizacijski korak prelaska na obnovljive izvore također zahtijeva zauzimanje značajnih površina. Ipak, postoji jedinstven način koji spaja poljoprivrednu i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.
Sagledamo li kontekst sigurnosti proizvodnje hrane, dvostruki se oblici korištenja poljoprivrednih površina pojavljuju kao optimalno rješenje. Naime, istovremenom uporabom zemljišta za poljoprivrednu i proizvodnju solarne energije moguće je učinkovitije iskoristiti poljoprivredne površine, a da se pritom ne žrtvuje produktivnost poljoprivredne proizvodnje.
Jedan od sustava koji to može omogućiti je agrosolar koji optimizira učinkovitost korištenja zemljišta, a zahvaljujući svojoj fleksibilnoj naravi prilagodljiv je različitim poljoprivrednim sustavima, kulturama i lokacijama, ističu u udruženju Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH).
Prije uvođenja agrosolara u poljoprivrednu proizvodnju ključno je razumijevanje njegove ekonomske isplativosti i potencijala, što zahtijeva analizu specifičnih karakteristika svakog poljoprivrednog sustava, uključujući i potencijalne kompromise. Bez obzira na to hoće li se agrosolar uvoditi na veliki poljoprivredni kompleks ili na malu farmu, za svaki od ovih sustava je potrebno napraviti analizu koja uključuje i aspekt ekonomske učinkovitosti.
Korištenje agrosolara, odnosno dvojne uporabe poljoprivrednog zemljišta, može znatno smanjiti ukupnu potrošnju energije i troškove poljoprivrednog gospodarstva i osigurati im veću energetsku neovisnost. Troškovne uštede rezultiraju povećanjem neto dobiti gospodarstva uz neometanu poljoprivrednu proizvodnju. Uzevši u obzir cijenu električne energije i mogućnosti za prodaju viška energije, agrosolarni sustavi mogu ostvariti i značajan dodatni prihod vlasnicima poljoprivrednih gospodarstva.
U OIEH-u naglašavaju kako uvođenjem ovih sustava nije u pitanju izbor između proizvodnje hrane i obnovljive energije. Štoviše, imamo povijesnu priliku integrirati ih, stvarajući sustave koji su i ekonomski i ekološki održivi.
Agrosolari predstavljaju uzbudljiv korak naprijed i donose revoluciju poljoprivrednim gospodarstvima, omogućavajući im da optimiziraju korištenje poljoprivrednih površina, očuvaju svoje nasade od vremenskih neprilika, proizvode obnovljivu energiju, zadovolje svoje energetske potrebe te diversificiraju poslovanje, doprinoseći tako sigurnoj proizvodnji hrane i zelenijoj budućnosti za generacije koje dolaze.
Lina Dubina, predstavnica SolarPowerEurope - vodeće europske organizacije u zagovaranju energetske tranzicije, održat će predavanje te prikazati primjere najbolje prakse u radu agrosunčanih elektrana u Europskoj uniji. Uvodno će sudionike pozdraviti direktorica EBRD za Rumunjsku Victoria Zinchuk, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić i direktorica OIEH Maja Pokrovac. Na projektu su sudjelovali Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku te Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita koji će predstaviti preporuke za Hrvatsku.
Novi Zakon o prostornom uređenju prvi je prepoznao i definirao pojam agrosunčanih elektrana i tako otvorio put njihovom razvoju u Hrvatskoj, a rezultati mnogih istraživanja pokazuju da pažljivo uvođenje agrosunčanih elektrana u proizvodnju donosi višestruku korist poljoprivrednicima i uzgajivačima. Hrvatska spada među tri europske zemlje najteže pogođene štetama od ekstremnih vremenskih uvjeta, što dovodi do značajnih ekonomskih gubitaka. Samo u razdoblju od 2010. do 2021. godine klimatske promjene nanijele su Hrvatskoj štete u vrijednosti preko tri milijarde eura, s najvećim udarom na poljoprivredni sektor, zaključuju u OIEH-u.
OIEH / Ekovjesnik
- Fotografije: © AgriSolar Clearinghouse / Flickr