Wendy Corniquet / Pixabay
NAJNOVIJE
- Bečki gradski vrtovi dobili prve buduće klimatske vrtlare
- Jedno od najtoplijih ljeta od 1881. godine, uz nove rekorde vrućine, sušu i obilje sunca
- Unatoč mjerama dezinsekcije koje prema tvrdnjama Grada Zagreba provode privatne tvrtke, „zadaća građana je zaštititi se od komaraca“
- Grad i građani zajedno prilagođavaju Ženevu sve toplijoj klimi
- Održano Vertikalno lice Platka
- Nova željeznička veza sa Zračnom lukom Düsseldorf počinje prometovati 4. rujna
- Obilježena 19. obljetnica tragedije na otoku Kornat
- Izrael pokreće projekt izgradnje jednog od najvećih postrojenja za desalinizaciju na svijetu
- NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ naložio hitne protuepidemijske mjere suzbijanja komaraca
- Rekordan broj prinova u Zoološkom vrtu u Napulju „zahvaljujući“ vrućini
Zakon o obnovi prirode: Europski parlament donio zakon o obnovi 20 posto kopnenih i morskih područja
Novim zakonom postavlja se cilj obnove barem 20 posto kopnenih i morskih područja Europske unije do 2030. godine i svih narušenih ekosustava do 2050.
Države članice EU-a morat će prema novom Zakonu o obnovi prirode obnoviti najmanje 30 posto staništa u lošem stanju do 2030., 60 posto do 2040. te 90 posto do 2050. godine
Tekst dogovoren s državama članicama EU-a usvojen je s 329 glasova ZA, 275 PROTIV i 24 suzdržana. Nakon što ga prihvati i Vijeće, bit će objavljen u Službenom listu Europske unije i 20 dana poslije stupit će na snagu. Kako su glasali hrvatski zastupnici i zastupnice u Europskom parlamentu? ZA: Borzan, Jerković, Matić, Picula, Flego i Kolakušić | PROTIV: Glavak, Ressler, Sokol, Zovko, Ilčić i Sinčić
Cilj Zakona o obnovi prirode, o kojem je danas konačno postignut dogovor s državama članicama EU-a, je obnoviti narušene ekosustave Europske unije, doprinijeti postizanju ciljeva EU-a u području klime i biološke raznolikosti te poboljšati sigurnost opskrbe hrane.
Kako bi se postigli sveukupni ciljevi EU-a, države članice do 2030. godine moraju vratiti u dobro stanje barem 30 posto staništa obuhvaćenih novim zakonom (od šuma, travnjaka, močvarnih područja do rijeka, jezera i dna prekrivenih koraljima). Udio raste na 60 posto do 2040. te 90 posto do 2050. godine. U skladu sa stajalištem Europskog parlamenta, do 2030. države članiceEU-a trebale bi dati prioritet područjima mreže Natura 2000, a nakon što ih vrate u dobro stanje, morat će osigurati da se ta područja znatno ne naruše. Uz to, morat će usvojiti nacionalne planove obnove s detaljnim mjerama za postizanje tih ciljeva.
Poljoprivredni ekosustavi
Kako bi poboljšale biološku raznolikost poljoprivrednih ekosustava, države članice EU-a morat će postići napredak u dvama od triju sljedećih pokazatelja: indeksu populacije travnjačkih leptira, udjelu poljoprivrednog zemljišta s obilježjima krajobraza velike raznolikosti te zalihama organskog ugljika u mineralnim tlima pod usjevima. Potrebne su i mjere za povećanje indeksa populacije poljskih ptica jer su one dobar pokazatelj sveukupnog stanja biološke raznolikosti.
Budući da je obnova isušenih tresetišta jedan od troškovno najučinkovitijih načina za smanjenje emisija u poljoprivrednom sektoru, države članice moraju obnoviti barem 30 posto isušenih tresetišta i ponovno natopiti barem četvrtinu njih, 40 posto do 2040. i 50 posto do 2050. (i ponovno natopiti barem trećinu njih). Ponovno natapanje ostat će dobrovoljno za poljoprivrednike i privatne vlasnike zemljišta.
Kao što je Europski parlament tražio, novim zakonom predviđa se tzv. mehanizam hitnog kočenja pa se ciljevi za poljoprivredne ekosustave mogu suspendirati u iznimnim okolnostima ako dođe do znatnog smanjenja zemljišta potrebnog za dostatnu proizvodnju hrane za potrebe EU-a.
Zakonom se također traži poboljšanje pokazatelja u šumskim ekosustavima i sadnja tri milijarde dodatnih stabala. Države članice EU-a morat će obnoviti barem 25 000 km rijeka i pretvoriti ih u neregulirane vodotoke te osigurati da ne dođe do neto gubitka gradskih zelenih površina i prekrivenosti gradova krošnjama stabala u ukupnom nacionalnom području.
„Danas je važan dan za Europu jer prelazimo sa zaštite i očuvanja prirode na njezinu obnovu. Novi zakon pomoći će nam u ispunjavanju raznih međunarodnih obveza EU-a u području okoliša. Cilj zakona je obnoviti narušene ekosustave poštujući poljoprivredni sektor i omogućujući fleksibilnost državama članicama. Želio bih zahvaliti znanstvenicima za pružanje znanstvenih dokaza i borbu protiv poricanja klimatskih promjena te mladima što nas podsjećaju da nema planeta B ni plana B.“ – izjavio je nakon glasanja izvjestitelj César Luena (S&D, Španjolska).
Više od 80 posto europskih staništa je u lošem stanju
Europska komisija je 22. lipnja 2022. predložila Zakon o obnovi prirode kako bi pridonijela dugoročnom oporavku narušene prirode na kopnenim i morskim područjima EU-a, postizanju ciljeva u području klime i biološke raznolikosti te ispunjenju međunarodnih obveza EU-a, posebice u sklopu Globalnog okvira za biološku raznolikost iz Kunminga i Montreala. Prema podacima Komisije, novi zakon donijet će znatne gospodarske koristi jer će svaki uloženi euro ostvariti korist od barem osam eura.
Ovaj zakon ujedno predstavlja odgovor na očekivanja građana o zaštiti i obnovi biološke raznolikosti, krajobraza i oceana iznesenima u prijedlogu 2., mjerama 1. i 3. – 5. zaključaka Konferencije o budućnosti Europe.
>>> Pročitajte još >>> EU Uredba o obnovi prirode pred ostvarenjem nakon potpore Odbora za okoliš
