Geopolitička situacija glasanje na europskim izborima čini još važnijim
Osam od 10 Europljana (81 %) smatra da je izlazak na europske izbore još važniji u aktualnim međunarodnim okolnostima
Posljednje istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta prije izbora u lipnju otkriva sve veću zabrinutost građana trenutačnim geopolitičkim okolnostima. Šest od 10 ispitanika (60 % u EU-u te 61 % u Hrvatskoj) iskazuje interes za EU izbore, a europska obrana i sigurnost za građane je sve važnija tema. Jačanje gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta (46 %) te borba protiv siromaštva i društvene isključenosti (45 %) prioritetna su pitanja za birače u Hrvatskoj.
Rezultati istraživanja ukazuju na pozitivne trendove kada je riječ o ključnim izbornim indikatorima, samo nekoliko tjedana prije nego što će europski građani izaći na birališta od 6. do 9. lipnja – u Hrvatskoj u nedjelju 9. lipnja 2024. Interes za izbore, svijest o tome kada će se oni održati te izgledi izlaska na birališta rastu u odnosu na posljednja mjerenja provedena najesen 2023. Porast je još izraženiji u odnosu na proljeće 2019. (tri mjeseca prije posljednjih europskih izbora).
U Hrvatskoj sada 61 % građana kaže da ih zanimaju europski izbori (četiri postotna boda više u odnosu na jesen 2023. te čak +24 postotnih bodova u odnosu na veljaču/ožujak 2019. godine), a 57 % ističe kako bi na njih vjerojatno izašli da se održavaju idući tjedan (+4 postotna boda u odnosu na prošlo istraživanje te +15 postotnih bodova u odnosu na isto razdoblje uoči EU izbora 2019.). Velika većina građana (83 %) smatra da Hrvatska ima koristi od EU članstva, što je više od europskog prosjeka koji iznosi 71 %.
Na razini EU-a 60 % građana kaže da su zainteresirani za izbore u lipnju (+3 postotna boda u odnosu na jesen 2023. te + 11 p.p. u odnosu na veljaču/ožujak 2019.). 71 % ispitanika kaže da će vjerojatno izaći na izbore što je 3 p.b. više u usporedbi s jesenskim rezultatom te 10 p.b. više nego u predizbornim razdoblju 2019. (veljača/ožujak). Ovi rezultati ukazuju da su građani svjesni važnosti glasanja u aktualnim geopolitičkim okolnostima. Njih osam od 10 (81 %) slaže se kako je izlazak na birališta sada još važniji. To je stajalište velike većine u svim državama članicama te 79 % ispitanika u Hrvatskoj.
„Europljani su svjesni važnosti izbora te činjenice da glasanje još važnije u trenutačnom geopolitičkom kontekstu. Pozivam građanke i građane da iskoriste svoj glas na predstojećim europskim izborima kako bi ojačali europsku demokraciju i oblikovali budućnost Europe.“ – istaknula je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola, osvrnuvši se na rezultate istraživanja.
Ususret kraju ovog saziva, 81 % građana EU-a ima pozitivnu ili neutralnu predodžbu Europskog parlamenta, a samo 18 % negativnu. Osim toga, većina ispitanika (56 %) smatra da bi Parlament trebao imati važniju ulogu. S tim se ne slaže samo 28 %, a njih 10 % bi zadržalo postojeće ovlasti.
U Hrvatskoj bi čak 64 % ispitanika voljelo da Europski parlament ima važniju ulogu, 27 % manje važnu, a 7 % ne želi nikakve promjene. Ukupno pozitivnu ili neutralnu predodžbu o Parlamentu ima čak 86 % građana.
„Parlament i Europska unija postigli su nevjerojatno mnogo proteklih godina. Bili smo suočeni s izvanrednim i teškim okolnostima, ali smo iz tih izazova izašli još snažniji i ujedinjeniji. Parlament je bio i bit će glas građana i njihov zagovornik u Europskoj uniji.“ – kazala je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.
U izbornoj kampanji, ispitanici u Hrvatskoj u prvom redu očekuju raspravu o jačanju gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta (46 %) te borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti (45 %). Slijede budućnost Europe (27 %), obrana i sigurnost EU-a (26 %), borba protiv terorizma i organiziranog kriminala (25 %), poljoprivreda i djelovanje protiv klimatskih promjena (po 22 %), javno zdravstvo (21 %), vladavina prava te autonomija EU-a u području industrije i energetike (po 20 %). Migracije i azil kao važnu temu uoči izbora izdvaja 16 % ispitanika. Jednako toliko i prava potrošača. Digitalizacija je prioritet za njih 15 %, a za 13 % rodna ravnopravnost kao i humanitarna i razvojna pomoć.
Na razini EU-a građani žele da glavne teme rasprave budu borba protiv siromaštva i društvene isključenosti (33 %) te javno zdravstvo (32 %). Potpora gospodarstvu i otvaranje novih radnih mjesta kao i europska obrana i sigurnost su zajedno na trećem mjestu (s po 31 %). U ovom mandatu za građane je pitanje zajedničke obrane i sigurnosti dobilo na važnosti zbog ruske agresije na Ukrajinu. Sada se ono spominje kao glavni prioritet kampanje (ili jedan od dva glavna) u devet država članica. Najviše u Danskoj (56 %), Finskoj (55 %) te Litvi (53 %).
Dodatno, građani EU-a smatraju da su EU obrana i sigurnost ključni za jačanje pozicije EU-a na međunarodnoj sceni (37 %), a slijede energetika, sigurnost hrane / poljoprivreda (s po 30 %). Četiri od deset ispitanika kaže da je Unija postala važniji akter u posljednjih nekoliko godina. 35 % smatra da je njezin utjecaj ostao isti, a 22 % da se smanjio. Na nacionalnim razinama, relativna većina u 15 država članica vjeruje da je uloga EU-a globalno porasla zadnjih godina, a taj je udio najviši u Švedskoj (67 %), Portugalu (63 %) i Danskoj (60 %). Istodobno, građani u Sloveniji i Češkoj najviše su skloni tezi da je utjecaj EU-a smanjen (32 % te 30 %).
Detaljan pregled rezultata istraživanja dostupan je ovdje, kao i u priloženoj infografici.
Proljetno istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta provela je agencija Verian (nekadašnji Kantar) između 7. veljače i 3. ožujka 2024. u svih 27 država članica EU-a. Istraživanje je provedeno uživo, a intervjui na daljinu (CAVI) dodatno su korišteni u Češkoj, Danskoj, Finskoj i Malti. Obavljeno je ukupno 26 411 intervjua. Rezultati EU-a ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj zemlji.
Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj / Ekovjesnik