Toplinskih valovi dovode u opasnost sve više osoba starije životne dobi
S ubrzavanjem učinaka klimatskih promjena sve više vrućih dana dovodi u opasnost dodatnih 250 milijuna starijih osoba diljem svijeta
Dnevna globalna prosječna temperatura dosegla je 22. srpnja 17,16 °C, odnosno 17,15 °C 23. srpnja 2024. Bila su to dva najtoplija dana u novijoj povijesti Zemlje, a navedene temperature zabilježene su usred toplinskog vala koji je „pržio“ veći dio Sjedinjenih Država i Europe, dovodeći u opasnost stotine milijuna starijih ljudi.
U usporedbi s vidljivijim katastrofama izazvanim klimatskim promjenama, poput poplava i uragana, vrućina je „nevidljiva prijetnja“. No, pretjerano visoke temperature imaju stvarne fizičke učinke na ljudski organizam, uključujući snižavanje krvnog tlaka zbog širenja krvnih žila, dehidraciju zbog pojačanog znojenja i oštećenje bubrega. Ekstremne vrućine svake godine u svijetu ubiju oko 489 000 ljudi, a najvećem riziku izložene su osobe starije od 65 godina.
S porastom globalnih temperatura raste i populacija starijih osoba koje su osjetljive na vrućinu, a očekuje se kako će se populacija starija od 60 godina udvostručiti na 2,1 milijardu do 2050. godine.
Istraživači sa Sveučilišta u Bostonu, ekonomist i stručnjak za klimu sa Sveučilišta u Bostonu Ian Sue Wing i sociologinja Deborah Carr, zaključili su da će zbog klimatske krize i globalnih trendova starenja svjetskog stanovništva dodatnih 250 milijuna starijih osoba biti kronično izloženo opasnostima visokih temperatura do 2050. godine. Rezultati njihovog istraživanja objavljeni su u časopisu Nature Communications.
Kombinirajući svoju stručnost u modeliranju zdravlja stanovništva i klime, spojili su dva potpuno različita skupa podataka – demografske i klimatske prognoze – kako bi otkrili u kojim je dijelovima svijeta starije stanovništvo izloženije većem riziku od globalnog zatopljenja u nadolazećim desetljećima.
U sljedeća tri desetljeća, zaključili su, više od 23 posto osoba starijih od 69 godina živjet će u regijama u kojima će temperature uobičajeno prelaziti 37,5 °C. Prema njihovoj analizi posljedice globalnog zatopljenja bit će najizraženije u zemljama Azije i Afrike, uključujući Indiju, Pakistan, Kinu, Nigeriju i Sudan. Također se predviđa da će Sjedinjene Države i Meksiko imati više vrućih dana koji će itekako utjecati na njihovu stariju populaciju.
„Vrućina utječe na osobe starije životne dobi mnogo više nego na mlade ljude“, kaže Carr. „Naravno, jedan od glavnih razloga je to što stariji ljudi imaju više zdravstvenih problema. Na primjer, ako već imate problema sa srcem, to bi moglo dovesti do većeg rizika od toplinskog udara ili iscrpljenosti.”
„Lijekovi za različite vrste zdravstvenih stanja također mogu utjecati na dehidraciju ili sprječavanje znojenja, otežavajući termoregulaciju tijela. Osim toga, nemaju svi jednak pristup resursima potrebnim za lakše preživljavanje vrućine, što se naziva nejednakošću starenja. Na primjer, nestabilni stambeni uvjeti, niži prihodi, društvena izoliranost i mnogi drugi čimbenici izlažu neke ljude još većem riziku od negativnih učinaka topline na zdravlje“, kaže Carr.
„Dobar dio starijih osoba, osobito starijih žena, živi u siromaštvu zbog čitavog niza razloga. To znači da si možda ne mogu priuštiti klima-uređaj. Svi izazovi s kojima se svatko od nas svakodnevno suočava kako bismo upravljali toplinom još su teži kada imate niske prihode ili možda ograničenu snagu gornjeg dijela tijela, poteškoće s disanjem ili kognitivne probleme. To je savršena oluja rizika.” – dodaje Carr.
Znanstvenici su otkrili da se razdoblja neuobičajeno vrućih dana pojavljuju sve češće i traju dulje od sredine 20. stoljeća. Ipak, osobe starije životne dobi često se nakon umirovljenja presele u područja s toplijom klimom ili provode veći dio godine u toplijim južnim državama, ne shvaćajući koliko će dodatno biti izloženi ekstremnim vrućinama.
Sue Wing i Carr nastavljaju proučavati utjecaje klimatskih promjena i starenja te se nadaju da će njihove procjene rizika od vrućine pomoći u donošenju javnozdravstvenih odluka o tome gdje ulagati u preventivne mjere, poput javnih rashladnih centara i zelenih površina koje pružaju više hlada i svježine. Također, u svom radu nastoje podići svijest o opasnostima klimatskih promjena i omogućavanja uvjeta zdravog starenja kako bi zaštitili najugroženije skupine.
„Mogu li to biti subvencije za kupovinu klima-uređaja za starije osobe ili uređenje većeg broja rashladnih centara? Možemo li obučiti osobe za hitne intervencije, socijalne radnike i susjede kako na najbolji način brinuti o starijim osobama, posebice onima koji žive sami? U najvećoj mjeri, ipak su nam potrebne hitne akcije ublažavanja klimatskih promjena kako bismo smanjili emisije stakleničkih plinova. Stoga moramo pametno odlučivati o tome za koga glasamo na izborima i poticati naše političare na djelovanje protiv klimatskih promjena“, zaključuje Ian Sue Wing.
Ovo istraživanje financiralo je američko Ministarstvo energetike.