Ekstremne vrućine nisu samo neugodne i opasne – zbog njih i ubrzano starimo
S obzirom na sve intenzivnije i dugotrajnije toplinske valove znanstvenici upozoravaju na hitnost razumijevanja „tihih i sporih“ prijetnji ljudskom zdravlju na staničnoj razini.
Ekstremna vrućina snažno opterećuje ljudsko tijelo te može izazvati mučninu, vrtoglavicu i dehidraciju, a dugotrajnija izloženost može uzrokovati još štetnije posljedice. Međutim, sve brojnija istraživanja pokazuju da postoji još jedan, manje poznat učinak ekstremne vrućine – ona ubrzava starenje. Dugotrajno izlaganje visokim temperaturama uzrokuje propadanje stanica i tkiva te ubrzava biološko starenje.
Kronološka dob označava koliko je netko star u godinama, dok se biološka dob odnosi na funkcionalno stanje tkiva i stanica i pokazuje koliko dobro tijelo funkcionira i kako se odupire bolestima. Zbog razlike između kronološke i biološke dobi, osobe ponekad izgledaju zdravije ili mlađe nego što bi se očekivalo prema godinama života.
„Ubrzano biološko starenje predstavlja rizik od ranijeg razvoja bolesti poput raka, demencije i dijabetesa, ali i prerane smrti“, kaže Jennifer Ailshire, profesorica gerontologije i sociologije na Sveučilištu Južne Kalifornije (Leonard Davis School of Gerontology).
S obzirom na sve intenzivnije i dugotrajnije toplinske valove znanstvenici upozoravaju na hitnost razumijevanja tih „tihih i sporih“ prijetnji ljudskom zdravlju na staničnoj razini.
Kako vrućina ubrzava starenje?
Naš DNK zadan je pri rođenju i ne može se promijeniti, no način na koji se geni „izražavaju“ u organizmu podložan je vanjskim utjecajima koji uključuju kemijske promjene i mogu uključiti ili isključiti gene, poput prekidača. Na te procese utječu ponašanja poput pušenja i fizičke neaktivnosti, ali i okolišni čimbenici poput vrućine.
Vrućina opterećuje tijelo koje se mora rashladiti. Iako blaga izloženost toplinskom stresu može potaknuti otpornost, dugotrajno izlaganje iscrpljuje tijelo i može imati dugoročne posljedice. Dosadašnja su istraživanja na životinjama ukazivala na snažnu povezanost između vrućine i ubrzanog starenja, no istraživanja na ljudima donedavno su bila vrlo rijetka.
Jennifer Ailshire i njezina kolegica Eunyoung Choi objavile su u veljači prvo istraživanje provedeno na razini populacije. Analizirale su uzorke krvi više od 3600 Amerikanaca starijih od 56 godina koristeći takozvane „epigenetske satove“, alate koji prate modifikacije DNK i procjenjuju biološku dob. Te su podatke povezale s dnevnim klimatskim podacima za mjesta u kojima su sudionici živjeli u godinama prije uzimanja uzoraka.
Rezultati istraživanja pokazali su da su osobe koje su ekstremnim vrućinama bile izložene najmanje 140 dana godišnje – kada je toplinski indeks (pokazatelj kako ljudski organizam subjektivno osjeća toplinu izračunat na temelju izmjerene temperature zraka i njegove relativne vlažnosti) bio viši od 32,2 °C – starjele i do 14 mjeseci brže od osoba koje su živjele u područjima s manje od 10 takvih dana godišnje.
Ta je povezanost ostala prisutna i nakon uzimanja u obzir individualnih faktora poput fizičke aktivnosti i visine prihoda, iako studija nije analizirala pristup klimatizaciji ni vrijeme provedeno na otvorenom. Utjecaj ekstremne vrućine na starenje bio je sličan učinku pušenja ili pretjeranog konzumiranja alkohola. Ove rezultate podupiru i druga novija istraživanja.
Studija iz 2023. godine provedena na više od 2000 ljudi u Njemačkoj pokazala je da srednjoročna i dugoročna izloženost vrućini ubrzava biološko starenje, posebno kod žena koje su osjetljivije jer se manje znoje, što otežava hlađenje tijela. Povećan rizik primijećen je i kod osoba s dijabetesom ili pretilošću.
Učinci počinju i prije rođenja
Istraživanjem iz 2024. analiziralo se biološko starenje djece u Keniji čije su majke bile izložene suši tijekom trudnoće te su trpjele vrućinu, dehidraciju i emocionalni stres. Takve okolnosti izazivaju stres na staničnoj razini koji zahtijeva popravljanje, čime se troši energija potrebna za druge ključne funkcije, što može ubrzati starenje.
„Ustanovili smo posljedice na rast djece, uključujući manju porođajnu težinu i ukupno teži start u životu – što se može očitovati u ubrzanom biološkom starenju“, rekla je autorica studije Bilinda Straight, profesorica na Sveučilištu Western Michigan.
Što možemo učiniti?
„Rezultati našeg istraživanja ipak ne znače da će svi koji žive u toplim područjima ubrzano starjeti. Svaka osoba ima vlastite čimbenike rizika i načine prilagodbe“, kaže Jennifer Ailshire.
Pristup klimatizaciji i izbjegavanje tjelesne aktivnosti u najtoplijim dijelovima dana su ključni. Pomažu i bolja prehrana, fizička aktivnost (u hladnijim dijelovima dana) te lijekovi – znanstvenici istražuju učinak metformina – lijeka za liječenje dijabetesa tipa 2, osobito kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom, i kontroverznog Ozempica na usporavanje starenja.
„Ako ljudi uspiju promijeniti ili prilagoditi razinu izloženosti vrućini, moguće je usporiti ili preokrenuti proces ubrzanog starenja“, kaže Ailshire. „Ovdje nije riječ o trajnom oštećenju, već o indikatoru mogućnosti za trajnu štetu.“
Ovo je područje istraživanja još u povojima, a kako se temperature povećavaju i konstantno obaraju novi temperaturni rekordi, znanstvenici će dobivati sve više podataka o mnogobrojnim načinima na koje vrućina utječe na tijelo – i tko je najranjiviji.
„Ako već ne možemo utjecati na smanjenje porasta temperatura, onda barem moramo podići svijest i osmisliti strategije te pronaći način da se nosimo s ovim problemom“, zaključuje Ailshire.
Stjepan Felber | Ekovjesnik