U subotu 7. rujna obilježava se Međunarodni dan čistog zraka za plavo nebo
Zrak je naš prvi kontakt sa svijetom i ono što nas održava na životu ili nas truje
Zajedničkim radom životi i sredstva za život mogu se spasiti i poboljšati zajedničkim ulaganjem vremena, truda i resursa. Obilježavanjem ovogodišnjeg Međunarodnog dana čistog zraka za plavo nebo (International Day of Clean Air for blue skies), upućuje se poziv svima - od svjetskih vlada i korporacija do civilnog društva i svakog pojedinca, da ulažu u čisti zrak (#CleanAirNow).
Izloženost onečišćenom zraku štetno utječe na zdravlje svih ljudi, ali posebno onih najosjetljivijih – najmlađih i najstarijih s kroničnim zdravstvenim problemima. Onečišćenje zraka predstavlja najveći zdravstveni rizik našeg vremena jer 99 posto ljudske populacije udiše zrak koji ne zadovoljava najstrože smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o kvaliteti zraka. Prema procjenama WHO-a, svake godine od posljedica onečišćenja zraka prerano umire čak 8,1 milijuna ljudi, uključujući brojnu djecu mlađu od 15 godina. Pritom se ne računaju brojni dodatni milijuni ljudi koji pate od kroničnih bolesti povezanih s onečišćenjem zraka.
Osim što pogoršava klimatske promjene, onečišćenje zraka uzrokuje ekonomske gubitke i smanjuje poljoprivrednu produktivnost. Naravno, ovaj globalni problem ne poznaje granice pa stoga svatko ima odgovornost zaštititi našu atmosferu i osigurati zdrav zrak za sve. Prekograničnom suradnjom i suradnjom gospodarskih sektora, sve svjetske vlade i korporacije te civilno društvo i svaki pojedinac mogu smanjiti onečišćenje zraka zajedničkim ulaganjem vremena, resursa i napora.
Ljudske aktivnosti glavni su pokretač klimatskih promjena prvenstveno zbog izgaranja fosilnih goriva poput ugljena, nafte i plina. Onečišćenje zraka globalno gospodarstvo godišnje stoji nevjerojatnih 8,1 bilijuna USD. To je 6,1 posto svjetskog BDP-a koji nestaje u onečišćenom zraku uz porast zdravstvenih problema, a može se opisati i kao gubitak cijele godišnje gospodarske proizvodnje Njemačke i Japana zajedno. Ovaj iznos zapravo predstavlja zbroj vrtoglavih zdravstvenih troškova, izgubljene produktivnosti i oštećenih usjeva.
Milijuni ljudi diljem svijeta pate od bolesti poput astme i bolesti srca zbog onečišćenog zraka što povećava troškove liječenja, a kada su radnici previše bolesni da bi radili tvrtke gube prihode što posljedično usporava gospodarstvo. Smanjenje onečišćenja zraka za samo 20 posto moglo bi povećati produktivnost za 33 posto i zaštititi milijune tona usjeva, izravno utječući na sigurnost hrane. Naravno, ne smije se zaboraviti veza između onečišćenja zraka i klimatskih promjena koje prijete budućnosti našeg planeta.
Kao rješenje problema nameću se stroži standardi kvalitete zraka, čistije tehnologije i predanost smanjenju emisija stakleničkih plinova. Naravno, to nije potrebno samo radi uštede novca, već kako bi se stvorile zdravije zajednice i jače gospodarstvo za sve. Cijena ignoriranja ovog problema ipak je previsoka.
UNEP na Općoj skupštini UN-a
79. zasjedanje Opće skupštine Ujedinjenih naroda, koje se održava ovog mjeseca, prijelomni je trenutak za fokusiranje na ulogu međunarodne suradnje za ljude i planet. Sudjelovanje Programa UN-a za okoliš (UNEP) uključivat će događaje o onečišćenju plastikom i onečišćenju zraka te One Health pristupu otpornosti na antibiotike, a sve uoči održavanja 16. sastanka Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD COP16) u Kolumbiji krajem listopada i početkom studenog te šesnaestog zasjedanja Konferencije stranaka Konvencije Ujedinjenih naroda o borbi protiv dezertifikacije (UNCCD) u Saudijskoj Arabiji početkom prosinca 2024. godine.