Čakovec dobio prvu šumu hrane

Posađeno je stotinu drvenastih sadnica voća i 200 sadnica pratećeg bilja

Kako bi dodatno doprinijeli ublažavanju klimatskih promjena i očuvanju vlažnih staništa u Europskoj Amazoni, WWF Adria i komunalno poduzeće Čakom d.o.o. posadili su prvu šumu hrane u Čakovcu.

Nakon najveće šume hrane, koja je posađena na ovogodišnji Dan planeta Zemlje u Koprivnici, ovo je drugi ovakav projekt kojim se osvještava važnost sadnje po principu permakulture, izvijestili su iz WWF Adrije.

Šuma hrane je dinamičan ekosustav dizajniran da oponaša strukturu i funkcije prirodne šume. Čini je više katova vegetacije, visoka stabla, jestive voćne vrste, grmovi, trajne cvjetnice i prizemne biljke, koje su pažljivo odabrane kako bi se stvorio održiv i produktivan ekosustav. Tako samoodrživ ekosustav olakšava život i ljudima i planetu, jer su plodovi i sjemenke voćaka istovremeno i hrana za mnoge životinjske vrste.

Građanima Čakovca bit će javno dostupno stotinu drvenastih sadnica voća (jabuka, kruška, šljiva, višnja) i 200 sadnica pratećeg bilja (dud, glog, drijen, žalfija, ružmarin, majčina dušica). Čitav koncept javno dostupnih voćnjaka osmišljen je da osim prirodi, koristi i građanima koji mogu uživati u kemijski netretiranim plodovima i tako poboljšati kvalitetu svoje ishrane.

Ovaj koncept prioritet daje bioraznolikosti tako što uključuje širok spektar biljnih vrsta - ne samo stabala voća. Ta raznovrsnost privlači različite životinje, uključujući korisne insekte i oprašivače i tako stvara otporniji i uravnoteženiji ekosustav u odnosu na monokulturni voćnjak. Šume hrane su dizajnirane da budu samoodržive, a biljke se međusobno podržavaju. To smanjuje potrebu za vanjskim intervencijama poput dodavanja mineralnog gnojiva i pesticida pa je na taj način šuma hrane ekološki prihvatljivija i održivija.

Osim što proizvode hranu, šume hrane pružaju širok spektar dodatnih ekosistemskih usluga poput poboljšanja zdravlja zemlje, povećanja zadržavanja vode, vezivanja štetnog ugljikovog dioksida i osiguravanje staništa za divlje životinje. Sve ovo dodatno doprinosi ukupnoj otpornosti i zdravlju ekosustava.

 

VEZANE VIJESTI

Zagrebački parkovi – može(mo) li drukčije i bolje?

Konferencija „Parkovi za sve“ održat će se u organizaciji Hrvatske komore arhitekata i Inicijative za javni voćnjak na Jarunu, i to u petak 25. studenog u ORIS Kući arhitekture u Zagrebu. U sklopu konferencije održat će se i panel rasprava na temu „Može li (Zagreb) drugačije i bolje?“.

U Varaždinu uređen prvi javni voćnjak po principima permakulture

U Varaždinu je u ponedjeljak obavljena primopredaja prvog javnog voćnjaka uređenog po principima permakulture. Voćnjak je na upravljanje predan Udruzi „Zasadi drvo, ne budi panj“, izvijestili su iz Grada Varaždina.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER