© Stijn te Strake / Unsplash
NAJNOVIJE
- Široko rasprostranjena uporaba plastike može povećati rizik od masne jetre
- Europa ima planove za borbu protiv vrućine, ali ljudi i dalje umiru
- „Zdrave ideje“ promiču zdravlje u bečkim susjedstvima
- Europske šume od 2018. godine gube sve više biomase
- Obnavlja se Črni vir, jedno od ključnih utočišta riječnog života
- Rekordne vrućine u Italiji potrajat će najmanje do 17. ili 18. kolovoza
- Tko su prevaranti koji nude odvoz glomaznog otpada?
- WWF Italija: „Bila je to ljudska ruka“
- Čeka li nas olujna ili suha i sunčana jesen?
- Francuski stručnjaci očekuju rekordnu sezonu gniježđenja glavatih želvi
Louvre pokreće najveći međunarodni arhitektonski natječaj u muzejskom svijetu
Francuska ministrica kulture Rachida Dati najavila pokretanje natječaja za projekt „Louvre – Nova renesansa“ („Louvre – Nouvelle Renaissance“)
Muzej Louvre službeno je pokrenuo međunarodni arhitektonski natječaj za svoj veliki projekt pod nazivom „Nouvelle Renaissance“ („Nova renesansa“). Ovaj golem zahvat ima za cilj modernizirati najposjećeniji muzej na svijetu i poboljšati uvjete za njegovih deset milijuna posjetitelja godišnje, s naglaskom na održivost i otvorenost prema Parizu.
Louvre sanja o svom novom izgledu – i koristi sva raspoloživa sredstva kako bi ga ostvario. Upravo je objavljen poziv arhitektima iz cijelog svijeta da sudjeluju u natječaju i osmisle novu prostornu i funkcionalnu koncepciju muzeja, koja će redefinirati korisničko iskustvo milijuna posjetitelja.
Pokretanje natječaja najavila je putem društvenih mreža francuska ministrica kulture Rachida Dati, istaknuvši kako projekt podupire predsjednik Francuske Republike Emmanuel Macron.
„Ponosna sam što mogu objaviti početak međunarodnog arhitektonskog natječaja za projekt Louvre – Nouvelle Renaissance, koji podupire predsjednik Emmanuel Macron. Radi se o snažnoj ambiciji za najpoznatiji svjetski muzej i za Pariz – s novim prostornim tokovima, novim izložbenim i pristupnim prostorima te novim urbanim okruženjem. Četrdeset godina nakon piramide Grand Louvrea, otvaramo novo arhitektonsko i kulturno poglavlje. Riječ je o najvećem arhitektonskom natječaju u muzejskom svijetu, djelomično samofinanciranom kroz novu politiku cijena ulaznica, donacije i pokroviteljstva. Od 2017. godine kultura je stalni prioritet predsjednika Macrona – njezino prenošenje, dostupnost i izvrsnost. S ovim projektom Louvre stvaramo budućnost kulturnog sjaja Francuske i Pariza.“ – objavila je ministrica kulture Rachida Dati.
Najveći arhitektonski natječaj za muzejske prostore u svijetu
Projekt „Nouvelle Renaissance“ osmišljen je kao cjelovita modernizacija Louvrea: preoblikovanje posjetiteljskih tokova, stvaranje novih prostora za izložbe i usluge te bolje integriranje muzeja u njegovu urbanu i kulturnu okolinu.
Povod pokretanju projekta bio je povjerljiv izvještaj koji je Laurence des Cars – ravnateljica Louvrea od 2021. godine, uputila ministrici kulture u siječnju ove godine, upozoravajući na loše stanje muzeja te ističući potrebne radove i prilagodbu muzeja rekordnoj posjećenosti. Ovaj izvještaj ukazao je na ozbiljna oštećenja i sve veću zastarjelost francuskog nacionalnog ponosa zbog čega je izazvao veliku zabrinutost u javnosti i medijima.
Ariel Weil, načelnik središnjeg Pariza (Paris Centre), u lipnju 2025. najavio je da će uređenje trga ispred Louvrea i okolnih površina biti preneseno u nadležnost samog muzeja. U listopadu 2024. već su održane javne konzultacije kako bi se definirali prioriteti i smjernice preuređenja.
- Le Louvre © Daniel Gregoire / Unsplash
Projekt vrijedan 800 milijuna eura
Financiranje ovog velikog pothvata temelji se na novoj politici cijena ulaznica, koju je uvela upravo Rachida Dati, te na donacijama koje aktivno prikuplja predsjednik Macron. Takav model omogućuje velik udio samofinanciranja, a ukupni trošak projekta procjenjuje se na 800 milijuna eura.
„Radi se o najvećem arhitektonskom natječaju u svijetu muzeja“, naglasila je ministrica kulture, dodavši da će ovaj projekt dodatno ojačati kulturni utjecaj Francuske u svijetu.
- Ravnateljica Louvrea Laurence des Cars upozorila je na loše stanje muzeja te istaknula potrebu obnove i prilagodbe muzeja rekordnoj posjećenosti. © DAT VO / Unsplash
Projekt uživa i široku podršku građana: tijekom prošlogodišnjeg javnog savjetovanja više od 70 posto sudionika izjasnilo se za transformaciju ovog „neuređenog prostora“ u reprezentativan, pješački i ozelenjen kulturni prostor.
Prijedlog novog zapadnog ulaza u Louvre
Nakon niza diskusija o mogućim pristupima istočnom dijelu Louvrea, nedavno je predstavljen i projekt novog zapadnog podzemnog ulaza ispod trijumfalnog luka Carrousel du Louvre, koji se nadovezuje na vrtove Tuileries i osi povijesnog Pariza.
-
Prijedlog novog zapadnog ulaza u Louvre © SAREA
Projekt koji potpisuju arhitekti Alain Sarfati (SAREA) i Stéphane Védrenne (Ameller Dubois) trebao bi dodatno naglasiti „efekt piramide“ i oduševiti posjetitelje svojom poboljšanom perspektivom. Prema vizualizacijama i informacijama objavljenima na portalu Chroniques d’Architecture, to je prirodni ulaz u muzej, osmišljen kao diskretan i krajobrazno integriran pristup Louvru, koji se suptilno otvara prema vrtovima Tuileries i stvara novu točku susreta između muzeja i grada. „To je ulaz u Louvre koji mu je oduvijek nedostajao“, kažu arhitekti.
Projekt u službi otvorenosti i pristupačnosti
Podzemni ulaz bi se prema projektu nalazio točno ispod Carrousel du Louvre, bez narušavanja povijesne vizure, dok bi nagnute plohe i zeleni rubovi omogućili meko uklapanje u okolni krajobraz – bez monumentalnosti. Prema projektu, stakleni segmenti zapadnog ulaza u muzej donose prirodno svjetlo i osjećaj otvorenosti, a povezanost s unutarnjim prostorima Louvrea omogućuje raspodjelu posjetitelja i rasterećenje impresivne staklene piramide u središtu glavnog muzejskog dvorišta Cour Napoléon, koju je dizajnirao američki arhitekt kineskog podrijetla Ieoh Ming Pei.
- Prijedlog novog zapadnog ulaza u Louvre © SAREA
Za razliku od slavne staklene piramide I.M. Peija, novi ulazni prostor ostaje smiren i neupadljiv, dajući prednost prostornoj protočnosti i pristupačnosti. Projekt ne samo da poštuje povijesni okvir, već se nastoji približiti načelima održivosti i javne otvorenosti: vizualna transparentnost, zelene površine i izbjegavanje monumentalnih struktura ključ su ove arhitektonske filozofije.
- La pyramide du Louvre - 21,64 m visoka struktura od stakla i metala, s kvadratnom bazom od 35,24 m sa svake strane, danas je jedna od najvećih znamenitosti Grada Svjetla i najpoznatije djelo Ieoha Minga Peija. © DEZALB / Pixabay
La pyramide du Louvre - Pariz je imao sreće s izborom Françoisa Mitterranda za predsjednika Francuske Republike 1981. godine. Upravo on zaslužan je za pokretanje „Projekta velikog Louvrea“ („Projet Grand Louvre“) dajući muzeju na raspolaganje prostor koji je do preseljenja u Bercy koristilo francusko Ministarstvo financija. Više od 22 000 m² novog prostora potaknulo je izgradnju impresivne staklene piramide u središtu glavnog muzejskog dvorišta Cour Napoléon, koju je dizajnirao američki arhitekt kineskog podrijetla Ieoh Ming Pei. Bio je to golem projekt koji je u to vrijeme najavio vrtoglavi rast posjećenosti muzeja, a novim središnjim ulazom trebalo je omogućiti lakši i brži ulazak posjetitelja. Projekt je izazvao velike kontroverze kada je prvi put predstavljen 1984. godine, a nakon brojnih problema, kritika i negodovanja Parižana, „neizvedivo“ i „arhitektonski rizično“ novo dvorište Louvrea otvoreno je 1988. godine. Novi ulaz u muzej za javnost je otvoren u ožujku 1989., a 21,64 m visoka struktura od stakla i metala, s kvadratnom bazom od 35,24 m sa svake strane i ukupno 673 staklene ploče, danas je jedna od najvećih znamenitosti Grada Svjetla i najpoznatije djelo Ieoha Minga Peija.
- Stjepan Felber | Ekovjesnik
>>> Pročitajte još >>> Le Louvre: Nova renesansa najposjećenijeg muzeja na svijetu
