Le Louvre: Nova renesansa najposjećenijeg muzeja na svijetu

Novi Louvre – novi muzej sutrašnjice | Tjedan dana nakon Macronove najave projekta modernizacije i transformacije muzeja, budućnost Louvrea poprima svoje obrise

Obnovom muzeja, za koju se prema prvim procjenama očekuje da će stajati između 700 i 800 milijuna eura, legendarna Mona Lisa dobit će svoj poseban izložbeni prostor, a Louvre novi ulaz na istočnom pročelju smještenom nasuprot crkve Saint-Germain l’Auxerrois.

30 000 posjetitelja dnevno 313 dana u godini!

Najposjećeniji svjetski muzej prostire se na površini od 24 hektara, zapošljava 2200 osoba, a trenutačno samostalno financira 60 posto svojih troškova. Louvre je 2018. godine zabilježio rekordnu posjećenost s više od 10,2 milijuna posjetitelja, a ta je brojka pala tijekom zdravstvene krize da bi tijekom olimpijske 2024. godine ponovno porasla na 8,9 milijuna posjetitelja.

Zbog velikog broja posjetitelja i gužvi ispred glavnog ulaza u središnjem muzejskom dvorištu Cour Napoléon posjet je ograničen na 30 000 ljudi dnevno, koji u muzeju u prosjeku provedu samo 50 minuta, najčešće u potrazi za Da Vincijevom Mona Lisom (La Joconde), najpoznatijim portretom na svijetu. Među posjetiteljima dva od tri (68 %) su stranci, uključujući 11 % Amerikanaca, 6,4 % Talijana i 5,7 % Nijemaca, dok udio Kineza, Indijaca i Južno Amerikanaca nastavlja rasti.

  • Posjet Louvreu trenutačno je ograničen na 30 000 ljudi dnevno, koji u muzeju u prosjeku provedu samo 50 minuta, najčešće u potrazi za Da Vincijevom Mona Lisom (La Joconde). © Alicia Steels / Unsplash

Ulaznica u muzej trenutačno stoji 22 eura, no ulaz je besplatan za mlađe od 26 godina i to iz svih država članica EU-a te za sve francuske nezaposlene osobe i učitelje. Uz besplatan ulaz svake prve nedjelje u mjesecu od listopada do ožujka i 14. srpnja, gotovo 40 % posjetitelja ne plaća ulaznicu, no dvije trećine njih su Francuzi. U 2023. godini prodajom ulaznica uprihođeno je 100 milijuna eura.

Golema palača vapi za obnovom

30 000 djela u devet muzejskih odjela i ukupno 496 710 izložaka u zbirkama smješteno je u prostoru ukupne površine od 244 000 m², uključujući 86 000 m² otvorenih za posjetitelje. Bivše sjedište francuskih kraljeva sa svojih 37 hektara vrtova i dvorišta predstavlja golem prostor koji se sve teže održava te mu je hitno potrebna obnova. Uz oštećenja uzrokovana prodorom vode, zastarjele tehničke uređaje i zabrinjavajuća temperaturna kolebanja koja ugrožavaju muzejske umjetnine, problem predstavlja i kretanje posjetitelja koji se u muzejskom kompleksu često gube. U posebno lošem stanju je južno krilo Denon koje vodi do čuvene Mona Lise, a iako je bivši predsjednik Louvrea, Jean-Luc Martinez, dao preurediti blagajne, pokrenuo online rezervacije i stvorio mjesta za 350 000 školaraca koji svake godine posjećuju muzej,  gužve su sve veće.

  • Impresivna staklena piramida u središnjem muzejskom dvorištu Cour Napoléon dovršena je 1989. godine, a tadašnji glavni muzejski ulaz bio je predviđen za četiri milijuna posjetitelja godišnje. © DEZALB / Pixabay

Sa svojih 2200 zaposlenika, uključujući 1285 zaštitara, prema godišnjem izvješću za 2023. operativni troškovi muzeja iznose 323 milijuna eura. Francuske javne vlasti u cijelosti ili djelomično podupiru rad svih javnih kulturnih ustanova, a država osigurava sredstva za isplatu plaća i podmirivanje investicijskih troškova. Godine 2024. subvencija isplaćena Louvreu dosegla je iznos od 100 milijuna eura.

60 posto vlastitih sredstava

Louvre se zahvaljujući visokim prihodima samostalno financira sa 60 posto potrebnih sredstava (180 milijuna eura u 2023. ili gotovo dvije trećine proračuna). Golema posjećenost ipak je dobra stvar jer je u usporedbi s drugim pariškim i francuskim kulturnim institucijama Louvre pravi „bankomat“. Polovica potrebnih sredstava osigurava se prodajom ulaznica, a Louvre se velikim dijelom financira zahvaljujući sponzorstvima. U 2023. godini razna sponzorstva muzeju su osigurala 25,2 milijuna eura, a korištenje brenda dodatnih 20,6 milijuna. Louvre je također profitirao otvaranjem muzeja Louvre Abu Dhabi za što su Ujedinjeni Arapski Emirati platili 165 milijuna eura.

  • Ravnateljica Louvrea Laurence des Cars upozorila je na loše stanje muzeja te istaknula potrebu obnove i prilagodbe muzeja rekordnoj posjećenosti. © DAT VO / Unsplash

Nacionalni ponos postao je predmetom nacionalne zabrinutosti

Što se tiče obnove muzeja, posljednjih godina razmatralo se nekoliko opcija, od početka novog vala radova na održavanju do ambicioznijih projekata za stvaranje novih prostora i novog ulaza na istočnom pročelju (la Colonnade de Perrault). Prema pisanjima francuskih medija, radovi na održavanju, novoj klimatizaciji i usklađivanju sa suvremenim muzejskim standardima iznosili bi oko 500 milijuna eura, a radovi bi mogli trajati nekoliko godina. Novi muzejski ulaz na njegovom istočnom pročelju, nasuprot gotičke crkve Saint-Germain l’Auxerrois, sa svojim podzemnim pristupima koji prolaze ispod Louvrea i Cour Carréea i njegovih novih prostora posvećenih Mona Lisi procjenjuje se na dodatnih 400 milijuna eura.

Pariška znamenitost postala je predmetom nacionalne zabrinutosti nakon što je prošlog tjedna otkriven povjerljivi izvještaj koji je Laurence des Cars, ravnateljica Louvrea od 2021. godine, uputila francuskoj ministrici kulture Rachidi Dati upozoravajući na loše stanje muzeja te ističući potrebne radove i prilagodbu muzeja rekordnoj posjećenosti.

Upravo s ciljem smanjenja gužvi na glavnom muzejskom ulazu kroz staklenu piramidu Louvrea i omogućavanja kvalitetnijeg upravljanja protokom posjetitelja, francuska vlada potvrdila je pokretanje projekta obnove na konferenciji za medije koju je održao predsjednik Emmanuel Macron u utorak 28. siječnja 2025. Obnova najposjećenijeg muzeja na svijetu imat će golemu cijenu, no Emmanuel Macron nakon spektakularne obnove pariške katedrale Notre-Dame, ali i velikog pada popularnosti, u francuskoj metropoli želi ostaviti još jedan važan trag.

  • Louvre će dobiti novi ulaz na istočnom pročelju la Colonnade de Perrault © DEZALB / Pixabay

Kolosalan projekt obnove i izgradnje novih muzejskih prostora

Stojeći ispred remek-djela Leonarda da Vincija, Emmanuel Macron rekao je da će projekt biti „kolosalan“ te da će se u potpunosti financirati iz „vlastitih sredstava“ muzeja, a očekuje se kako će stajati između 700 i 800 milijuna eura. Također je najavio da će Mona Lisa dobiti svoj „poseban prostor“ unutar muzeja koji će „s vlastitom ulaznicom“ biti „neovisno dostupan u odnosu na ostatak muzeja“. Država, koja se trenutačno suočava s rastućim deficitom i dugom, obnovi bi prema početnim procjenama trebala doprinijeti sa samo 10 milijuna eura. Također, Macron je rekao kako bi „drugačija, viša cijena ulaznica za strane posjetitelje iz zemalja izvan Europske unije“ počevši od sljedeće godine mogla pomoći u pokrivanju troškova.

Kao dio takozvanog projekta „Nova renesansa“, francuska vlada će tijekom sljedećih nekoliko mjeseci pokrenuti međunarodni arhitektonski natječaj te će do kraja godine odabrati pobjednika koji će muzej, bez njegovog zatvaranja za javnost, transformirati najkasnije do 2031.

Tjedan dana nakon Macronove najave projekta modernizacije i transformacije muzeja, budućnost Louvrea poprima svoje obrise. Dana 4. veljače objavljeni su renderi i video novih muzejskih prostora koji su potrebni kako bi se Louvre prilagodio izazovima sutrašnjice. Ciljevi „Nove renesanse“ su jasni: izgradnja novog ulaza i dodatnih izložbenih prostora, poboljšanje kvalitete doživljaja posjetitelja, osmišljavanje novih pravaca kretanja i bolje upravljanje protokom posjetitelja, modernizacija tehničke opreme, obnova graditeljske i prirodne baštine te kvalitetnija povezanost s gradom Parizom.

  • La pyramide du Louvre - 21,64 m visoka struktura od stakla i metala, s kvadratnom bazom od 35,24 m sa svake strane, danas je jedna od najvećih znamenitosti Grada Svjetla i najpoznatije djelo Ieoha Minga Peija. © DEZALB / Pixabay
La pyramide du Louvre - Pariz je imao sreće s izborom Françoisa Mitterranda za predsjednika Francuske Republike 1981. godine. Upravo on zaslužan je za pokretanje „Projekta velikog Louvrea“ („Projet Grand Louvre“) dajući muzeju na raspolaganje prostor koji je do preseljenja u Bercy koristilo francusko Ministarstvo financija. Više od 22 000 m² novog prostora potaknulo je izgradnju impresivne staklene piramide u središtu glavnog muzejskog dvorišta Cour Napoléon, koju je dizajnirao američki arhitekt kineskog podrijetla Ieoh Ming Pei. Bio je to golem projekt koji je u to vrijeme najavio vrtoglavi rast posjećenosti muzeja, a novim središnjim ulazom trebalo je omogućiti lakši i brži ulazak posjetitelja. Projekt je izazvao velike kontroverze kada je prvi put predstavljen 1984. godine, a nakon brojnih problema, kritika i negodovanja Parižana, „neizvedivo“ i „arhitektonski rizično“ novo dvorište Louvrea otvoreno je 1988. godine. Novi ulaz u muzej za javnost je otvoren u ožujku 1989., a 21,64 m visoka struktura od stakla i metala, s kvadratnom bazom od 35,24 m sa svake strane i ukupno 673 staklene ploče, danas je jedna od najvećih znamenitosti Grada Svjetla i najpoznatije djelo Ieoha Minga Peija.

 

  • Stjepan Felber | Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Smije li „prljava“ industrija fosilnih goriva „prljati“ umjetnost?

Vodeće organizacije za zaštitu okoliša pokrenule su peticiju nove europske građanske inicijative kojom se zahtijeva donošenje zakona za zabranu oglašavanja fosilnih goriva i sponzorstava povezanih s njima u Europskoj uniji. Nakon više sveučilišta, banaka pa čak i osiguravajućih društava, sada je na meti i financiranje institucija u kulturi.

Izazvao je mnoge suze radosnice i Francuze ispunio ponosom

Dosad neviđen olimpijski kotao – golemi vatreni prsten okrunjen velikim balonom na vrući zrak, jedan je od najupečatljivijih prizora Olimpijskih igara u Parizu. U srcu grada, u pariškom vrtu Jardin des Tuileries, olimpijski kotao nastavlja privlačiti posjetitelje na veliko iznenađenje njegovog tvorca Mathieua Lehanneura.

Pariz 2024.: Olimpijski kotao dostupan javnosti tijekom Igara

Olimpijski kotao s plamenim prstenom i velikim balonom na vrući zrak djelo je timova EDF-a i francuskog dizajnera Mathieua Lehanneura, ujedno i autora dizajna olimpijske baklje, a moći će se posjetiti tijekom dana prije nego što se u sumrak ponovno ne podigne u zrak kako bi osvijetlio pariško nebo.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER