Muzej Louvre „davao je prednost vidljivim i atraktivnim projektima“ te pritom zanemario sigurnost i zaštitu
Louvre: Nacionalni ponos i sramota | Državni revizorski sud oštro kritizirao sigurnost najposjećenijeg muzeja na svijetu
Gotovo tri tjedna nakon krađe nakita koja je odjeknula u cijelom svijetu, Državni revizorski sud upozorava na „značajno zaostajanje u ulaganjima“ suočeno s „ubrzanim propadanjem“ Muzeja Louvre. Opsežni projekt obnove „sada se procjenjuje na 1,15 milijardi eura.“
Tri tjedna nakon spektakularne krađe nacionalnih dragulja u Louvreu, Državni revizorski sud u četvrtak je u svom izvješću oštro kritizirao pariški Muzej Louvre, ocijenivši da je „davao prednost vidljivim i atraktivnim projektima“ nauštrb sigurnosti. O izvješću Revizorskog suda izvijestila je novinska agencija Agence France-Presse (AFP), a vijest su prenijeli brojni francuski mediji.
Podsjetimo, dana 19. listopada 2025. počinitelji su uspjeli provaliti u muzej i ukrasti dragulje izložene u prostoru Galerie d'Apollon vrijedne 88 milijuna eura. Nakit još nije pronađen, a pritvorena su četiri osumnjičenika. Osim što su istragom otkriveni ozbiljni nedostaci i sigurnosni propusti, objavljeno je kako je lozinka za sustav videonadzora godinama bila „Louvre“.
„Značajno zaostajanje u ulaganjima“
Izvješće Državnog revizorskog suda, koje se odnosi na upravljanje muzejom u razdoblju od 2018. do 2024., navodi da je uprava „davala prednost vidljivim i atraktivnim projektima“ te stavljala ih „ispred održavanja i obnove zgrada i tehničkih sustava, posebice onih vezanih uz sigurnost i zaštitu“.
Sud ističe „značajno zaostajanje u ulaganjima“ suočeno s „ubrzanim propadanjem“ muzeja koji je 2024. posjetilo gotovo devet milijuna ljudi. Također, upozorava na „trajna kašnjenja u uvođenju sigurnosne opreme za zaštitu umjetnina“. Ta su ulaganja „ipak neophodna kako bi se osiguralo trajno i stabilno funkcioniranje ustanove“, naglašavaju revizori.
„Prioritet svih prioriteta danas mora biti obnova muzeja, modernizacija njegove infrastrukture u pogledu zaštite od požara, sigurnosti i zaštitnih sustava. Louvre to zaslužuje“, istaknuo je Pierre Moscovici, prvi predsjednik Državnog revizorskog suda, podsjećajući na sigurnosnu reviziju provedenu 2015.–2017., koja je otkrila „slabosti“, ali nije rezultirala konkretnim mjerama.
Te preporuke nadovezuju se i na administrativnu istragu pokrenutu nakon provale i krađe, koja je otkrila „kronično podcjenjivanje rizika od provale u Louvre“.
„Nedostatak hijerarhizacije“
Izvješće također procjenjuje da Muzej Louvre, „zbog nedostatka hijerarhizacije svojih brojnih projekata, sada stoji pred zidom ulaganja koje nije u mogućnosti financirati“ i to „unatoč izdašnim sredstvima“.
Između 2018. i 2024. Louvre je, prema izvješću, izdvojio 26,7 milijuna eura za izvođenje radova održavanja i usklađivanja sa standardima, nasuprot 105,4 milijuna eura „za kupnju umjetnina“.
Prema mišljenju Revizorskog suda, muzej sada mora prijeći „s goleme posjećenosti na proaktivno upravljanje brojem posjetitelja“. „Cilj ustanove više nije povećati broj posjetitelja, već osigurati poboljšanje njihovog iskustva posjeta“, sažeo je Moscovici.
U svom odgovoru Sudu, ministrica kulture Rachida Dati izjavila je da „dijeli“ mišljenje o „hitnosti izvođenja tehničkih radova“, ali ne dijeli „u potpunosti“ stav o muzejskoj politici nabave umjetnina, koju brani u ime „obogaćivanja nacionalnih zbirki“.
Uprava Louvrea na čelu s ravnateljicom Laurence des Cars navodi da prihvaća „većinu preporuka“ Suda, ali smatra da izvješće „zanemaruje“ više muzejskih aktivnosti, osobito na području sigurnosti. „Upravljanje najvećim i najposjećenijim muzejom na svijetu može se pravedno ocijeniti samo ako se promatra kroz duži vremenski period“, poručuju iz Louvrea.
Zabrinutost zbog financiranja obnove
U muzeju također smatraju da je Sud prekoračio vremenski okvir svog istraživanja (2018.–2024.), spominjući veliki projekt obnove muzeja nazvan „Louvre, Nouvelle Renaissance“ („Louvre, Nova renesansa“), koji je u siječnju predstavio francuski predsjednik Emmanuel Macron. Sud je pritom trošak projekta procijenio na 1,15 milijardi eura, u odnosu na najavljenih 700 do 800 milijuna.
„Muzej, a time i država, ne smiju se izložiti nepredviđenim financijskim obvezama“, upozorio je Moscovici.
„Plan financiranja mora biti ozbiljan i vjerodostojan, održiv i siguran“, složila se ministrica Rachida Dati.
Pod pritiskom javnosti i medija nakon provale 19. listopada, ravnateljica Louvrea, Laurence des Cars, koja je na čelu ustanove od rujna 2021., sazvala je za petak izvanrednu sjednicu upravnog odbora kako bi preispitala upravljanje muzejom.
Stjepan Felber | Ekovjesnik