Španjolski institut za oceanografiju proučava kitove perajare u vodama Rías Baixas
Podaci prikupljeni tijekom istraživanja provedenog uz jugozapadnu obalu Galicije omogućit će karakterizaciju populacija kitova perajara (Balaenoptera physalus)
Znanstvenici Španjolskog instituta za oceanografiju (Instituto Español de Oceanografía – IEO), nacionalnog centra Španjolskog istraživačkog vijeća (Centro Nacional del Consejo Superior de Investigaciones Científicas – CSIC), proveli su multidisciplinarno istraživanje kitova perajara (Balaenoptera physalus) koji tijekom ljetnog razdoblja posjećuju galicijske vode.
Istraživanje pod nazivom RorquGAL B&B 2025 (Rorquals from Galicia – Blow and Biometrics) provedeno je krajem kolovoza i početkom rujna u vodama četiri estuarija Rías Baixas uz jugozapadnu obalu španjolske Galicije.
Glavni cilj istraživanja bio je prikupiti informacije o populacijama kitova perajara (Balaenoptera physalus) koje ljeti posjećuju galicijske vode. Unatoč lošim vremenskim uvjetima posljednjih tjedana, obavljeno je osam isplovljavanja izvan estuarija te je zabilježena prisutnost 63 kita perajara, od kojih je 35 identificirano zračnim snimkama radi usporedbe s kitovima iz drugih regija. Također, pomoću dronova prikupljeni su uzorci respiratornog mikrobioma 14 jedinki, a uzeti su i uzorci tkiva i vode kako bi se ove populacije genetski i izotopski okarakterizirale.
Osim kitova perajara, tijekom istraživanja uočeni su i kljunasti kitovi (Balaenoptera acutorostrata), bjelogrli dupini (Globicephala melas), obični dupini (Delphinus delphis), dobri dupini (Tursiops truncatus) i obalne pliskavice (Phocoena phocoena).
„Prevladavajući oceanografski uvjeti pomaknuli su velika cvjetanja mikroalgi i prisutnost krila prema sjevernijim geografskim širinama i udaljenijim mjestima nego inače pa prisutnost kitova perajara u blizini obale nije bila tako velika kao prethodnih godina. Unatoč tome, kao i teškoćama izazvanim ranim jesenskim olujama, broj zabilježenih kitova i dalje je bio vrlo visok“, istaknuo je Camilo Saavedra, istraživač Oceanografskog centra u Vigu (IEO) i voditelj istraživanja.
„Analiza okolišnog DNK-a prisutnog u morskoj vodi i uporaba dronova za prikupljanje biometrijskih podataka te uzoraka respiratornog mikrobioma omogućuje nam dosad nepoznate podatke. To će nam omogućiti karakterizaciju populacije koja posjećuje galicijske vode, proučavanje njezine povezanosti i migracijskih obrazaca te stanja zdravlja”, dodala je Paula Suárez, istraživačica Oceanografskog centra u Vigu odgovorna za genetske studije morskih sisavaca koje provodi Španjolski institut za oceanografiju (IEO-CSIC).
Ovo istraživanje provedeno je u okviru projekta ESMARES 3, financiranog sredstvima španjolskog Ministarstva za ekološku tranziciju (MITECO) i Europske unije putem Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu s ciljem jačanja međunarodnog upravljanja oceanima te zaštite i održivog upravljanje morima i oceanima.
Španjolski institut za oceanografiju (IEO-CSIC) nacionalni je centar Španjolskog vijeća za znanstvena istraživanja (CSIC), podređen Ministarstvu znanosti, inovacija i sveučilišta te posvećen istraživanju u morskim znanostima, osobito znanstvenom istraživanju oceana, održivosti ribolovnih resursa i morskog okoliša.
Stjepan Felber | Ekovjesnik