Otkriće velike bijele psine u Španjolskoj potaknulo pregled zapisa iz posljednjih 160 godina
Novo pojavljivanje velike bijele psine (Carcharodon carcharias) uz španjolsku obalu Sredozemlja
Znanstvenici Španjolskog oceanografskog instituta najnovije zapažanje velike bijele psine u španjolskim vodama Sredozemlja razmatraju u kontekstu dokumentiranih zapisa od 1862. do 2023. godine, koji uključuju izravna opažanja, ali i neizravne dokaze poput tragova predacije na glavatoj želvi.
Istraživači Španjolskog oceanografskog instituta (IEO-CSIC), u suradnji sa Sveučilištem u Cádizu, dokumentirali su novo potvrđeno pojavljivanje velike bijele psine (Carcharodon carcharias) u španjolskim sredozemnim vodama. Posljednje opažanje i analiza dokumentiranih zapisa od 1862. do 2023. godine potvrđuju stalnu, iako rijetku prisutnost ove vrste uz obalu Španjolske. Opažanja se vremenski podudaraju s migracijama atlantske plavoperajne tune (Thunnus thynnus) što upućuje na zaključak da dostupnost plijena može utjecati na kretanje velikih bijelih psina.
Velika bijela psina (Carcharodon carcharias) jedna je od najpoznatijih i najkarizmatičnijih vrsta oceanske megafaune. Može narasti do 6,4 metra, a ponekad i do 6,6 metara. Kao grabežljivac u obalnim i otvorenim morskim staništima, ima ključnu ulogu u održavanju ravnoteže u hranidbenim lancima jer kontrolira populacije plijena. Time posredno utječe i na obalne ekosustave morskih cvjetnica i kelpa, koji su važni za kvalitetu staništa i vezivanje CO₂. Unatoč nekada širokoj rasprostranjenosti, broj jedinki ove vrste znatno je opao pa je Međunarodni savez za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN) svrstava u kategoriju ranjivih vrsta, uz procijenjeni pad populacije od 30 do 49 posto tijekom posljednje tri generacije, odnosno oko 159 godina.
Riječ je o dugovječnoj vrsti koja može doživjeti i do 73 godine. Spolnu zrelost dostiže tek pri duljini od oko 4,5 metara, što obuhvaća većinu odraslih ženki i spolno zrelih mužjaka. Zbog kasnog sazrijevanja, generacijski ciklus traje oko 53 godine.
Nije utvrđen oporavak sredozemne populacije
U Sredozemnom moru prisutnost velike bijele psine uglavnom se zaključivala na temelju sporadičnih opažanja, slučajnog ulova i povijesnih zapisa. Nova studija objavljena krajem siječnja 2026. u znanstvenom časopisu Acta Ichthyologica et Piscatoria pridonosi boljem razumijevanju rasprostranjenosti vrste jer donosi novi potvrđeni nalaz unutar španjolskog isključivog gospodarskog pojasa.
Naime, 20. travnja 2023. lokalni ribari slučajno su u vodama uz istočnu obalu Španjolske ulovili mladu jedinku velike bijele psine dužine oko 210 centimetara i mase između 80 i 90 kilograma. Identitet vrste potvrđen je genetskom analizom, što ovaj nalaz čini jednim od rijetkih provjerenih zapisa o velikoj bijeloj psini u španjolskim vodama posljednjih desetljeća. Taj rijedak susret potaknuo je istraživače na detaljan pregled zapisa od 1862. do 2023. godine što je rezultiralo opsežnom analizom, koja pokazuje da populacija velike bijele psine u Sredozemlju, iako rijetko uočljiva, i dalje postoji.
„Povod za ovo istraživanje bila je dokumentacija slučajnog ulova za koji smo saznali zahvaljujući dugogodišnjoj bliskoj suradnji s ribarskim sektorom. Utvrđivanje prisutnosti mladih jedinki osobito je važno, a pojava mladih primjeraka otvara pitanje odvija li se aktivno razmnožavanje u tom području“, ističe voditelj istraživanja dr. José Carlos Báez iz Španjolskog instituta za oceanografiju (Instituto Español de Oceanografía – IEO-CSIC).
Kad je riječ o stanju populacije, istraživači naglašavaju potrebu za oprezom. „S postojećim podacima ne možemo tvrditi da se sredozemna populacija velike bijele psine oporavlja”, ističe Báez. „Ovaj novi nalaz prije može odražavati poboljšane sustave praćenja i razmjene informacija nego stvarni porast brojnosti.”
Strah od velike bijele psine
Analiza zapisa potvrđuje stalnu, ali sporadičnu prisutnost velikih bijelih psina u španjolskim sredozemnim vodama, a istraživanje pokazuje da se susreti s tom vrstom i dalje smatraju iznimnim događajima.
Pozivajući se na poznatu misao H. P. Lovecrafta da je „najstarija i najsnažnija emocija čovječanstva strah, a najstarija i najsnažnija vrsta straha strah od nepoznatog“, istraživači naglašavaju da je znanstveno razumijevanje najbolji način za razbijanje mitova.
Istraživači također podsjećaju da su tijekom više od 160 godina zapisa u španjolskim vodama zabilježeni incidenti s ljudima iznimno rijetki, što potvrđuje da ta vrsta ne predstavlja značajan rizik za obalno stanovništvo.
Znanošću protiv stigme
S obzirom na pad brojnosti velikih bijelih psina, znanstvenici ističu važnost daljnjeg razvoja programa praćenja i očuvanja kako bi se poboljšalo poznavanje te vrste u Sredozemlju. Kombiniranjem izravnih opažanja i naprednih metoda praćenja moguće je razviti strategije očuvanja temeljene na znanstvenim dokazima.
„Glavna poruka koju želim prenijeti javnosti jest da ove velike morske životinje imaju ključnu ulogu u morskim ekosustavima. Kao izrazito migratorne pelagične vrste, prenose energiju i hranjive tvari na velikim udaljenostima. Djeluju kao prirodni čistači jer se hrane strvinom i tako održavaju ekosustave čistima. Čak i nakon smrti, njihov pad na morsko dno predstavlja važan izvor hrane za dubokomorske zajednice“, zaključuje dr. José Carlos Báez.
Stjepan Felber | Ekovjesnik