© Lokalna akcijska grupa „LAG 5“
NAJNOVIJE
- Grčka zabilježila rekordan broj Eleonorinih sokolova
- 30 000 ljudi koristilo rimska klimatska i kulturna utočišta tijekom najvećih vrućina
- Veće doze vitamina D povezane s boljim kognitivnim sposobnostima osoba s povećanim rizikom od demencije
- Suša tla dosegla razmjere koji nisu zabilježeni od početka mjerenja
- Sve je spremno za dva dana jubilarnog 10. „Sportskog lica Platka“
- Tijekom grmljavinskog nevremena na Azurnoj obali spašene mlade morske kornjače
- Peto izdanje festivala prirode „Flora Dalmatica“ završeno dosad najvećom akcijom ozelenjivanja Jadrije
- Autobusni kolodvor u Ljubljani seli se na privremenu lokaciju
- Mlada lisica izbjegla odstrel kod Lyona, vlasti obustavile potragu
- Vrijednosti PFAS-ova u pitkoj vodi na području Zadra u skladu s dopuštenim koncentracijama
Na Pelješcu održana radionica o samoniklom jestivom bilju
Tradicija i održivost na tanjuru | Subotnje jutro na Pelješcu, 28. veljače, prošlo je u znaku prirode i učenja
U prostoru OPG-a i Vinarije Bartulović u Prizdrini, održana je još jedna u nizu edukativnih radionica o tradicionalnoj i održivoj prehrani koje se provode u sklopu projekta „Food Without Borders: Meeting Each Other Through Flavours“, u okviru intervencije „77.06. Potpora LEADER (CLLD) pristupu“ iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.–2027.
Kroz spoj teorijskog i praktičnog rada, sudionici su učili kako prepoznati, pravilno brati i pripremati samoniklo jestivo bilje, važan, ali danas pomalo zaboravljen dio mediteranske prehrane. Poseban naglasak stavljen je na odgovorno i održivo sakupljanje, uz poštivanje prirodnih ciklusa i bioraznolikosti lokalnog područja.
Pod stručnim vodstvom Katije Živković, sakupljačice i poznavateljice divlje hrane, te uz pomoć dubrovačke gastro-publicistkinje Jadranke Ničetić, 30 polaznika na terenu je upoznalo najčešće jestive i ljekovite biljke Pelješca. Divlja mrkva, divlji poriluk, kostiš, kozja brada, lemprc i poljski sljez samo su neke od biljaka koje se skupno nazivaju pazija, mišanca ili parapač. A među najpoznatijim samoniklim vrstama su divlje šparoge, kuke, motar, kapari i žućenica (žutenica).
Područje LAG-a 5 obiluje ovim vrstama, koje se beru uglavnom na kršovitim terenima, a prikuplja se mlado lišće koje je bogato vitaminima i mineralima. Ova hrana nekada je bila skromna i nastala iz siromaštva, a danas se smatra delicijom. Važno je napomenuti da biljke treba brati samo na nezagađenim područjima, kako bi zadržale svoju kvalitetu i nutritivne vrijednosti.
Edukacija se potom nastavila u kuhinji konobe Bartulović, gdje su polaznici učili kako prikupljeno bilje pripremiti i uklopiti u svakodnevnu prehranu, od tradicionalnih recepata do suvremenih interpretacija jela. Na otocima i Pelješcu pazija se najčešće jede „pod ulje“ uz ribu, u salatama ili kao juha, a polaznici su je pripremali i konzumirali u obliku slanih štapića, Quichea, polpeta, ali i kolačića i drugih deserata.
Ovakve radionice imaju važnu ulogu u očuvanju znanja o samoniklom bilju i tradicionalnoj prehrani te njihovom prenošenju na mlađe generacije, potičući odgovorno korištenje prirodnih resursa i očuvanje gastronomske i kulturne baštine Pelješca.
Lokalna akcijska grupa „LAG 5“ neprofitna je organizacija zadužena za provođenje intervencije 77.06. »Potpora LEADER (CLLD) pristupu« iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. kroz izgradnju partnerskog modela suradnje javnog, gospodarskog i civilnog sektora općina s područja Pelješca, Mljeta, Lastova i Korčule. Od svog osnutka 2012. godine zaslužan je za brojne projekte iz različitih područja - od poljoprivrede, energetike, socijalnih usluga do održivog turizma, usmjerene na razvoj cjelokupnog područja LAG-a 5 i aktivno uključivanje lokalnog stanovništva. LAG 5 danas broji preko 70 članova te je dosad financirao 68 projekata u prethodnom programskom razdoblju, od 2014. do 2020. godine, ukupne vrijednosti od 1.272.749,00 eura.
