Svjetski dan šuma 2026.: Šume i gospodarstva
Šume i šumska zemljišta prostiru se na gotovo 50 posto kopnene površine Lijepe Naše, čime se naša zemlja ubraja u jednu od najšumovitijih europskih država
S ciljem podizanja svijesti o dobrobiti koje šumski ekosustavi daju našem planetu, kao i cijelom čovječanstvu, dana 21. ožujka obilježava se Svjetski dan šuma kada se diljem svijeta stavlja naglasak na edukaciju javnosti o koristima i važnostima šuma za opstanak svih živih bića na Zemlji.
Opća skupština Ujedinjenih naroda 2012. godine proglasila je 21. ožujka Svjetskim danom šuma (International Day of Forests – IDF) kako bi se podigla svijest o važnosti svih vrsta šuma i drveća. Na Svjetski dan šuma potiču se da lokalni, nacionalni i međunarodni napori za organiziranje aktivnosti koje uključuju zaštitu i očuvanje šumskih ekosustava, s posebnim naglaskom na aktivnosti sadnje drveća.
Svjetski dan šuma 2026. posvećen je temi „Šume i gospodarstva“ („Celebrating forests and economies“), čime se ističe ključna uloga šuma u poticanju gospodarskog prosperiteta. Osim što imaju važnu ulogu u zaštiti klime, tla i očuvanju vodnih resursa te skladištenju ugljikovog dioksida, šume istodobno podupiru gospodarske aktivnosti i osiguravaju egzistenciju milijunima ljudi. Usluge koje nam pružaju šume nadilaze prihode i radna mjesta u šumskom gospodarstvu i nezamjenjive su u povećanju poljoprivredne produktivnosti i zaštiti riječnih slivova.
Šume pokreću gospodarstva i podupiru dobrobit ljudi
Šume su temelj održivih i uključivih gospodarstava. One podupiru egzistenciju, stvaraju radna mjesta, smanjuju siromaštvo i jačaju prehrambene sustave za milijarde ljudi diljem svijeta. Za mnoge ruralne i o šumama ovisne zajednice šume su primarni izvor prihoda, prehrane, energije i otpornosti, osobito u razdobljima gospodarskih ili ekoloških kriza.
Osim što osiguravaju radna mjesta i izvore prihoda, šume djeluju kao gospodarska infrastruktura. One pružaju ključne usluge ekosustava, uključujući regulaciju klime, sigurnost opskrbe vodom, zaštitu tla i smanjenje rizika od katastrofa, koje podupiru produktivnost u poljoprivredi, energetici, industriji i urbanim sustavima. Ti doprinosi pomažu u održavanju gospodarskog rasta uz istodobno očuvanje prirodnog kapitala za sadašnje i buduće generacije.
Održivo gospodarenje šumama i korištenje njihovih resursa ključni su za borbu protiv klimatskih promjena i za doprinos prosperitetu i dobrobiti sadašnjih i budućih generacija. Šume također imaju ključnu ulogu u smanjenju siromaštva i postizanju ciljeva održivog razvoja (SDG). Unatoč svim ovim neprocjenjivim ekološkim, ekonomskim, društvenim i zdravstvenim dobrobitima, šumskih je površina na Zemlji svakim danom sve manje.
Unatoč cjelokupnom rasponu svojih gospodarskih, društvenih i okolišnih doprinosa, šume su i dalje znatno podcijenjene u gospodarskom odlučivanju i kronično nedovoljno financirane. Trenutačne razine ulaganja daleko su ispod onoga što je potrebno kako bi se zaustavila krčenja šuma i njihova degradacija te kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal šuma za održivi razvoj.
Upravo zato, na Svjetski dan šuma ističe se potreba za boljim prepoznavanjem šuma kao pokretača uključivog rasta i dobrobiti te za jačanjem politika, partnerstava i ulaganja koja šume stavljaju u središte otpornog i održivog gospodarstva.
Obilježavanje Međunarodnog dana šuma koordiniraju Forum Ujedinjenih naroda za šume i Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), u suradnji sa svjetskim vladama, Suradničkim partnerstvom za šume (Collaborative Partnership on Forests) i drugim relevantnim organizacijama na tom području.
Obilježavanje Svjetskog dana šuma u Hrvatskoj
S ciljem podizanja svijesti o važnosti šuma i njihovoj zaštiti, Hrvatske šume obilježit će Svjetski dan šuma 2026. nizom edukativnih i ekoloških aktivnosti diljem zemlje.
Središnje obilježavanje ove će se godine odvija se 20. ožujka na području Uprave šuma Podružnice Vinkovci. Na manifestaciji u Vinkovcima pošumljava se u području šumarije Otok, a u rasadniku Zalužje svi sudionici upoznaju se s tehnologijom proizvodnje sadnica hrasta lužnjaka. Sanacijom šuma hrasta lužnjaka Spačvanskog bazena, pogođenih nezapamćenim olujama u ljeto 2023. godine, i sadnjom autohtonih vrsta drveća pridonijet će obnovi šumskih ekosustava i zelene baštine šireg područja. Aktualnosti o obnovi šuma i njihovom značenju za lokalnu zajednicu bit će predstavljene na stručno-znanstvenoj konferenciji kroz dvije panel rasprave u Županijskoj vijećnici u Vinkovcima. Istovremeno će se u središnjem gradskom parku ispred zgrade UŠP Vinkovci odvijati tradicionalna radionica crtanja za djecu uz vodstvo slikara i šumara.
Hrvatske šume nizom događanja žele podsjetiti kako je više od 49 % kopnene površine Hrvatske obraslo šumama i šumskim zemljištem, od čega je 95 % prirodnih. Prirodnost šuma ogleda se u dominaciji autohtone flore i faune, brojnosti endemičnih vrsta, u očuvanim šumskim tlima, tradiciji prirodnog gospodarenja šumama i strukturi sastojina. Gotovo polovica od 4500 vrsta višeg bilja na popisu flore Hrvatske raste u opsegu šumske vegetacije. Očuvane i prirodne šume temelj su za proglašenje niza zaštićenih krajobraza, posebnih rezervata, nacionalnih parkova i parkova prirode. Njihove temeljne vrijednosti opstaju upravo zahvaljujući stručnom gospodarenju šumama.
Diljem Hrvatske pripremljene su brojne aktivnosti u organizaciji Hrvatskih šuma i partnera – Hrvatskog šumarskog društva, obrazovnih institucija, ustanova i udruga. U planu su akcije sadnje sa Savezom izviđača Hrvatske i drugim partnerima, brojne izložbe, radionice, akcije čišćenja okoliša, prezentacije i predavanja. Kao i prethodnih godina, cilj je podizanje svijesti javnosti o važnosti šuma, ali i upoznavanje građana sa šumarstvom kao biotehnološkom, ekološkom i gospodarskom strukom.
Ekovjesnik