© Tony Knight - Pixabay
1/5
NAJNOVIJE
- Copernicus: Fire Emissions Watch omogućuje trenutačan pristup globalnim podacima o emisijama iz požara
- „Naše najveće blago“: Španjolci od vatrene stihije spasili 500 godina staro stablo
- Met Office: Srpanj je donio rekordnu sušu, iznimnu toplinu i dosad nezabilježeno trajanje sunčeva sjaja
- Široko rasprostranjena uporaba plastike može povećati rizik od masne jetre
- Europa ima planove za borbu protiv vrućine, ali ljudi i dalje umiru
- „Zdrave ideje“ promiču zdravlje u bečkim susjedstvima
- Europske šume od 2018. godine gube sve više biomase
- Obnavlja se Črni vir, jedno od ključnih utočišta riječnog života
- Rekordne vrućine u Italiji potrajat će najmanje do 17. ili 18. kolovoza
- Tko su prevaranti koji nude odvoz glomaznog otpada?
Francuski prirodni dragulj spasili su vatrogasci, ali oporavak bi mogao potrajati i do 30 godina
Zašto je požar u šumi Fontainebleau izazvao tako snažne reakcije diljem Francuske i cijelog svijeta?
Šuma Fontainebleau, udaljena oko 60 km jugoistočno od Pariza, jedno je od biološki najvrjednijih šumskih područja zapadne Europe. Mjesto osnutka Međunarodnog saveza za očuvanje prirode (IUCN) i kolijevku modernog pješačkog turizma zahvatila je vatrena stihija, koja je uništila više od 2000 hektara, odnosno 10 posto šume, s golemim posljedicama za biljni i životinjski svijet.
Fontainebleau je bio domaćin UNESCO-ove konferencije 1948. godine na kojoj je osnovan Međunarodni savez za zaštitu prirode (International Union for the Protection of Nature – IUPN), današnji Međunarodni savez za očuvanje prirode (IUCN), prva svjetska međunarodna organizacija posvećena zaštiti prirode.
Okružen šumom i rijekom Seinom ovdje se nalazi i čuveni renesansni dvorac Fontainebleau (Château de Fontainebleau), koji ima posebno važno mjesto u francuskoj povijesti kao jedna od rezidencija francuskih vladara od Françoisa I. pa sve do Napoleona III. Dvorac je 1981. godine upisan na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, a upravo je u njemu 1948. održana UNESCO-ova konferencija na kojoj je osnovan IUCN.
Zahvaljujući jedinstvenoj umjerenoj atlantskoj klimi, isprepletenoj džepovima mediteranske mikroklime, ovo šumsko područje pruža stanište za oko 6400 životinjskih vrsta i više od 5800 biljnih vrsta, karakterističnih i za južnu i za sjevernu Europu. Među njima su rijetke ljubičaste orhideje i zaštićena domaća oskoruša (Sorbus domestica). Raznolikim šumskim krajolikom kreću se jeleni i srne, divlje svinje, europski jazavci i crvene vjeverice, dok u krošnjama obitava više od 250 vrsta ptica, od šumskih sova do djetlića. U šumskom tlu živi oko 5000 vrsta kukaca, među kojima je i zaštićeni jelenak.
Iznimno prirodno bogatstvo druge najveće državne šume u Francuskoj našlo se pod prijetnjom u nedjelju, 12. srpnja, kada su dva velika požara zahvatila više od 2000 hektara ove šume koja se prostire na oko 25 000 hektara. Iz predostrožnosti je evakuirano oko 1000 stanovnika.
Stotine vatrogasaca danonoćno su se borile s vatrenom stihijom, uz potporu protupožarnih zrakoplova i helikoptera koji su prvi put vodu zahvaćali iz rijeke Seine i vodenih površina u vrtovima dvorca Fontainebleau kako bi gasili požar. Uz ključnu pomoć zračnih snaga, oba su požara stavljena pod nadzor, no vlasti upozoravaju da bi potpuno gašenje požara moglo potrajati još danima pa i tjednima.
Zbog sumnje na izazivanje požara privedeno je više osoba, među njima i jedan dobrovoljni vatrogasac, dok su razmjere katastrofe dodatno pogoršali izniman toplinski val i suša koji posljednjih tjedana pogađaju regiju.
Jedno od francuskih nacionalnih pluća
Od X. do XIX. stoljeća Fontainebleau je bio omiljeno kraljevsko lovište, a danas je jedno od najpoznatijih odredišta za ljubitelje prirode i boravka na otvorenom. Svake godine šumu posjeti i do 15 milijuna ljudi, koji ondje planinare, voze bicikle, jašu, penju se po stijenama i uživaju u krajoliku koji je nadahnjivao brojne umjetnike i pisce, od Rousseaua do Flauberta.
Fontainebleau se smatra i kolijevkom modernog planinarskog i pješačkog turizma. Francuski pisac Claude-François Denecourt, očaran ljepotom ove šume, upravo je ovdje 1842. godine uredio prve označene pješačke staze na svijetu.
Potreseni razmjerima katastrofe, brojni posjetitelji na društvenim mrežama izražavaju potporu vatrogascima koji se bore s požarima. Jednako su potreseni i lokalni stanovnici koji gledaju kako plamen guta ovu drevnu šumu.
„Kao da pred našim očima nestaje dio naše povijesti i naše baštine. Što će od svega ostati za nekoliko godina?“, pita se jedan od njih.
„Kao i mnogi Francuzi, u šoku smo jer je ova šuma jedno od naših nacionalnih pluća. Tužno je gledati kako gori ova veličanstvena šuma u kojoj sam kao dijete šetao sa svojom obitelji“, napisao je drugi.
Neki su zbog požara pozvali na privremenu ili trajnu zabranu lova kako bi divlje životinje dobile priliku za oporavak. Istodobno, upravitelji šume upozoravaju da kontrolirani odstrel ima važnu ulogu u sprječavanju prekomjernog povećanja populacija jelena i divljih svinja, koje također mogu otežati prirodnu obnovu šume.
Iznimno teška sezona požara potaknuta klimatskim promjenama
Kao i velik dio zapadne Europe, Francusku je ovoga ljeta pogodio niz neuobičajeno ranih toplinskih valova, koji bi, prema analizi znanstvenika iz organizacije World Weather Attribution (WWA), bili „gotovo nemogući“ bez klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.
Ekstremne vrućine dodatno potiču izbijanje velikih šumskih požara diljem Europe. Od početka 2026. godine do sredine srpnja u Francuskoj je požarima zahvaćeno više od 32 000 hektara, što je već više nego tijekom cijele požarne sezone 2025. godine.
Veliki požari sve češće izbijaju i u dijelovima zemlje koji su se nekada smatrali znatno manje ugroženima, dok globalno zatopljenje, uzrokovano izgaranjem fosilnih goriva, podiže temperature na dosad nezabilježene razine.
Obnova šume Fontainebleau bit će dugotrajan proces. Stefan Doerr, direktor Centra za istraživanje šumskih požara na Sveučilištu Swansea, izjavio je za France 24 da bi šumi moglo biti potrebno i do 30 godina da se oporavi od posljedica požara.
„Moramo bolje pripremiti okoliš kako bismo smanjili opasnost od požara“, rekao je Doerr. „Ali nikada je nećemo moći potpuno ukloniti.“
Tlo koje slabo zadržava vlagu te postupno propadanje šumskih sastojina čine šumu Fontainebleau posebno osjetljivom na klimatske promjene, požare i sušu. Upravo zbog toga šumari posljednjih godina dodatno jačaju mjere zaštite.
One uključuju sadnju oko 60 000 novih sadnica svake zime, među kojima su i vrste otpornije na sušu. No kako opasnost od požara postaje sve veća, stručnjaci upozoravaju da će možda biti potrebno preispitati dosadašnji način gospodarenja šumom, uključujući praksu ostavljanja odumrlog drva na tlu radi očuvanja bioraznolikosti jer ono ujedno predstavlja i dodatno gorivo za šumske požare.
Šuma je utihnula, kao da je sav život nestao
Treći najveći požar u sjevernoj polovici Francuske od 2006. godine još nije potpuno ugašen, a vatrena stihija zahvatila je više od 2000 hektara šume Fontainebleau u departmanu Seine-et-Marne. Djelatnici Francuskog nacionalnog ureda za šumarstvo (Office national des forêts – ONF) već procjenjuju razmjere štete koju je pretrpjela priroda.
Na opustošenom području stotine borova i breza izdržale su prolazak plamena. Još uvijek stoje uspravno, ali njihova je sudbina vjerojatno već zapečaćena.
„Više nema ničega. Tisuće jedinki zaštićenih vrsta nestale su u požaru”, rekao je jedan djelatnik ONF-a. „Stabla su još uvijek uspravna i izgledaju zeleno, ali gotovo sigurno će odumrijeti tijekom sljedećih tjedana jer je korijenje izgorjelo”, dodao je.
Povratak životinja mogao bi potrajati
Dijelovi šume danas su gotovo neprepoznatljivi, a prije samo tjedan dana ondje se prostirala gusta zelena šuma, čije je tlo bilo prekriveno papratima.
To je jedno od najvrjednijih područja bioraznolikosti u Francuskoj, u kojem obitava oko 6400 životinjskih vrsta, među njima sisavci poput jelena i crvene lisice, ali i osjetljive vrste kao što su crvenooka ili provansalska grmuša (Curruca undata) i ševa krunica (Lullula arborea).
Većina životinja uspjela je pronaći zaklon u drugim dijelovima šume, no nisu sve imale tu sreću, upozorava prirodoslovac Jean-Philippe Siblet.
„U tlu koje je izgorjelo skriva se golema količina života. Ondje žive mikroorganizmi, kukci, gliste i brojni drugi organizmi koji su prijeko potrebni za opstanak stabala”, rekao je Siblet.
Nestanak tog života u tlu mogao bi znatno usporiti prirodnu obnovu šume Fontainebleau, ali i povratak brojnih životinjskih vrsta koje su stoljećima činile dio ovog jedinstvenog šumskog ekosustava.
Stjepan Felber | Ekovjesnik
>>> Pročitajte još >>> Dobrovoljni vatrogasac priznao da je sudjelovao u izazivanju požara
