Toplinski valovi četverostruko povećali odumiranje stabala
Znanstvenici upozoravaju da će klimatske promjene trajno promijeniti izgled šuma, dok šumari traže načine njihove prilagodbe sve toplijoj klimi
Sve češći i intenzivniji toplinski valovi te dugotrajne suše uzimaju sve veći danak u francuskim šumama. Znanstvenici i šumarski stručnjaci upozoravaju na prve znakove masovnog propadanja stabala koje bi u desetljećima pred nama moglo trajno promijeniti izgled krajolika.
Kada ne stradaju u požarima, šume sve više trpe posljedice klimatskih promjena. Posljedice su već početkom ljeta bile vidljive u šumi Fontainebleau nedaleko od Pariza, ali i u drugim dijelovima Francuske: pod zajedničkim utjecajem visokih temperatura i suše paprati žute, a lišće i grmlje se suše.
„Ovom pojavom zahvaćene su brojne regije u kojima već početkom ljeta vidimo prve posljedice toplinskog stresa i toplinskih valova”, objašnjava Stéphane Herbette, profesor biljnih znanosti na Sveučilištu Clermont Auvergne.
Šume ljeti poprimaju jesenski izgled
Prvo znanstveno istraživanje ove vrste ukazuje na snažan porast odumiranja stabala, a objavljeno je 9. srpnja u znanstvenom časopisu Nature Communications.
Međunarodni istraživački tim, kojim su koordinirali znanstvenici iz Laboratorija za klimatske i okolišne znanosti (Laboratoire des Sciences du Climat et de l’Environnement – LSCE), koji okuplja istraživače Francuske komisije za alternativne izvore energije i atomsku energiju (Commissariat à l'énergie atomique et aux énergies alternatives – CEA), Francuskog nacionalnog centra za znanstvena istraživanja (Centre national de la recherche scientifique – CNRS) i Sveučilišta Versailles Saint-Quentin-en-Yvelines (Université Paris Saclay – UVSQ), u suradnji sa Švicarskim saveznim institutom za istraživanje šuma, snijega i krajobraza (Eidg. Forschungsanstalt für Wald, Schnee und Landschaft – WSL) i ustanovom AgroParisTech-INRAE, analizirao je više od 500 000 stabala iz francuske Nacionalne inventure šuma (IFN) u razdoblju od 2015. do 2023. godine.
Prema rezultatima istraživanja, tijekom posljednjih deset godina smrtnost stabala, ovisno o vrsti, ponegdje se udvostručila, a u pojedinim slučajevima povećala čak četiri puta.
Znanstvenici ističu da je taj trend povezan s nizom različitih sezonskih klimatskih anomalija, a ne s jednim pojedinačnim ekstremnim vremenskim događajem. Rezultati pokazuju da se smrtnost stabala povećala 1,5 do 4 puta kod devet najraširenijih vrsta drveća, među kojima su obična bukva i smreka te hrast lužnjak.
Posebno su ugrožene šume istočne Francuske
„Gotovo polovica od ukupno 52 proučavane vrste bilježi značajan porast smrtnosti”, navode istraživači. Posebno su pogođena područja planinskih masiva Jura i Voges te šira regija Grand Est, gdje su se zagrijavanje i isušivanje tla dodatno pojačali od 1980. godine.
Životni ciklus stabala tisućama je godina prilagođen prirodnoj izmjeni godišnjih doba. Međutim, niz klimatskih anomalija na koje upozorava istraživanje uzrokuje ponavljajući stres za vegetaciju, primjerice kada izrazito suhe zime slijede neuobičajeno vruća ljeta.
Neočekivan utjecaj vlažnih proljeća
Znanstvenici su uočili i jedan neočekivan rezultat. „Sve češća neuobičajeno vlažna proljeća mogla bi se na prvi pogled povezati s povoljnijim uvjetima za rast drveća“, ističe Agnès Pellissier-Tanon sa Sveučilišta Versailles Saint-Quentin-en-Yvelines.
Međutim, statističke analize pokazale su suprotno. Takvi uvjeti mogu povećati rizik od smrtnosti, osobito kod visokih stabala, vjerojatno zato što razdoblja povećane vlage potiču prebrz razvoj krošnje. Zbog toga stabla kasnije postaju osjetljivija na ljetne suše.
Otpornije vrste za topliju klimu
Kako bi ublažio posljedice povećane smrtnosti stabala, Francuski nacionalni ured za šumarstvo (Office national des forêts – ONF) sadi vrste otpornije na više temperature, poput alepskog bora i crnike.
„Promatramo koje će vrste biti prilagođene klimi kakva se očekuje za 50 ili 100 godina”, kaže Romain Bergeret, šumarski inženjer u ONF-u. „Posljedica tih promjena mogla bi biti da mnoge šume tijekom sljedećih desetljeća poprime posve drukčiji izgled.“
Klimatske promjene i sve češći toplinski valovi znatno povećavaju i opasnost od šumskih požara. Zbog toga stručnjaci razvijaju nove metode kojima nastoje povećati otpornost šuma.
Šumsko područje Castillon u departmanu Bouches-du-Rhône, površine gotovo 300 hektara, na prvi pogled djeluje zdravo, no 2020. godine velik dio vegetacije na tom području uništio je požar. Šest godina poslije Romain Bergeret obilazi mlada stabla koja su ponovno izrasla na opožarenim površinama.
„Svjedočimo prirodnoj obnovi alepskog bora, a ponovno se razvija i crnika. Moramo promisliti kako ćemo ubuduće gospodariti našim šumama i stoga tražimo vrste koje će biti prilagođene budućoj klimi“, dodaje Bergeret.
Istraživanje stabala otpornijih na sušu
Kako bi što bolje pripremili šume za buduće klimatske uvjete, stručnjaci ONF-a provode istraživanja u eksperimentalnom šumskom rasadniku u kojem se ispituje velik broj različitih vrsta drveća. Zadaća šumarskih inženjera jest utvrditi koje su vrste najotpornije na sušu i dugotrajne toplinske valove.
„Naš je cilj pomoći šumi da se što bolje prilagodi, iskoristi svoje prirodne sposobnosti otpornosti i dodatno ih ojača kada procijenimo da to nije dovoljno”, objašnjava Jean Ladier, voditelj istraživanja i inovacija u ONF-u.
Označene sadnice u rasadniku trebaju manje vlage za razvoj, a zahvaljujući takvim pokusima moguće je utvrditi koje će vrste nakon sadnje biti otpornije na sušu i visoke temperature.
„Uspoređujemo borove podrijetlom iz Španjolske i Francuske kako bismo vidjeli kako podnose nedostatak vode. Ispitujemo više razina suše – umjereni i izraženi vodni stres”, kaže Jérôme Reilhan, voditelj eksperimentalnog rasadnika.
Rezultate istraživanja razmjenjuju šumarski stručnjaci iz više europskih zemalja jer su upravo šume na sredozemnom području danas među najugroženijima kada je riječ o opasnosti od požara.
Stjepan Felber | Ekovjesnik