U Španjolskoj počelo istraživanje utjecaja novih koćarskih širilica na morsko dno

Istraživanje koje predvodi IEO-CSIC od posebne je važnosti za pridneni ribolov u Sredozemlju

Procjena operativnih, ribolovnih, energetskih i okolišnih značajki tzv. „letećih“ koćarskih širilica u komercijalnom ribolovu te njihova usporedba s konvencionalnim širilicama koje se koriste u pridnenom ribolovu zapadnog Sredozemlja omogućit će utvrđivanje tehničke i ekološke održivosti nove tehnologije.

Stručnjaci Španjolskog instituta za oceanografiju (Instituto Español de Oceanografía – IEO-CSIC) započeli su oceanografsko istraživanje u ribolovnim područjima Moraira i Altea ispred obale pokrajine Alicante. Cilj istraživanja jest procijeniti mogu li nove tzv. „leteće“ koćarske širilice (španj. puertas voladoras) smanjiti utjecaj koćarenja na morsko dno bez narušavanja učinkovitosti ulova.

Tijekom desetodnevnog istraživanja znanstveni tim provodi ispitivanja na komercijalnim ribolovnim područjima španjolskog dijela sredozemnog epikontinentalnog pojasa, na dubinama između 50 i 200 metara. Istraživanje se provodi na istraživačkom brodu Emma Bardán, koji pripada Glavnom tajništvu za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i prehrane, kao i na jednom komercijalnom ribarskom plovilu.

Ispitivanja na komercijalnoj koćarici provode se s „letećim“ i konvencionalnim koćarskim širilicama tijekom dvaju uzastopnih petodnevnih razdoblja ribolova na istom ribolovnom području. Sve aktivnosti odvijaju se u uobičajenim ribolovnim uvjetima kako bi rezultati vjerno odražavali stvarnu ribolovnu praksu. Takav uzastopni eksperimentalni pristup smanjit će utjecaj okolišnih čimbenika i omogućiti izravnu usporedbu dvaju sustava.

Istodobno će se na brodu Emma Bardán prikupljati podaci visoke rezolucije o stanju morskog dna prije i nakon koćarenja, kao i podaci o zamućenosti vodenog stupca i resuspenziji sedimenta. Time će se omogućiti kvantitativna procjena poremećaja morskog dna povezanih s uporabom dviju vrsta koćarskih širilica.

„Ovo istraživanje omogućuje provedbu kontroliranog terenskog pokusa u španjolskim sredozemnim vodama te će dopuniti dosadašnja istraživanja učinkovitosti ovih novih koćarskih širilica u stvarnim ribolovnim uvjetima“, objašnjava voditelj istraživanja Alfonso Pérez.

Istraživanje je od posebnog značaja za pridneni ribolov u tom dijelu Sredozemlja. Među najvažnijim ciljnim vrstama pridnenog ribolova nalaze se dubokomorski ružičasti škamp (Parapenaeus longirostris), oslić (Merluccius merluccius), trlja blatarica (Mullus barbatus), lignjun mali (Illex coindetii), svijetlocrvena kozica (Aristeus antennatus), šarun (Trachurus trachurus), kozorepac (Squilla mantis) i arbun (Pagellus erythrinus).

„Procjena operativnih, ribolovnih, energetskih i okolišnih značajki 'letećih' širilica u uvjetima komercijalnog ribolova te njihova usporedba s konvencionalnim širilicama koje se koriste u pridnenom ribolovu zapadnog Sredozemlja omogućit će utvrđivanje tehničke i ekološke održivosti ove tehnologije“, zaključuje Pérez.

Ovo istraživanje, koje zajednički provode Glavno tajništvo za ribarstvo i IEO, dio je projekta GFCM 2026 Puertas Voladoras, koji sufinancira Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja (GFCM) Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).

Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Španjolski IEO-CSIC proučava strategije za smanjenje prilova

Istraživači Španjolskog instituta za oceanografiju (Instituto Español de Oceanografía – IEO), nacionalnog centra Španjolskog istraživačkog vijeća (Centro Nacional del Consejo Superior de Investigaciones Científicas – CSIC), danas su na oceanografskom brodu Miguel Oliver španjolskog Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i prehrane isplovili iz luke Vigo te započeli istraživanje u okviru projekta DESCARSEL 0925.

Pridneno koćarenje smanjuje bioraznolikost Sredozemlja

Istraživanje koje je proveo talijanski Nacionalni institut za oceanografiju i eksperimentalnu geofiziku (OGS) u suradnji s Institutom za istraživanje i zaštitu okoliša ISPRA, analiziralo je podatke prikupljene u različitim područjima Sredozemlja i dokazalo štetan učinak pridnenog koćarenja na bioraznolikost.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER