Nakon što je vodopravna inspekcija utvrdila prekoračenja graničnih vrijednosti onečišćujućih tvari na ispustu zagrebačkog pročistača, pojavljuju se nove tvrdnje o problemima s održavanjem postrojenja. Nezavisna gradska zastupnica Dina Dogan za Jutarnji list prenijela je informacije koje je, kako navodi, dobila od radnika pročistača.

Novi detalji, o kojima smo jučer djelomično izvijestili, pojavili su se nakon što je utvrđeno da su ispusti zagrebačkog i velikogoričkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda značajno utjecali na pomor ribe u Savi, iako nisu bili njegov jedini uzrok.

Posebnu pozornost sada privlače tvrdnje o načinu održavanja zagrebačkog pročistača nakon promjene upravljanja postrojenjem, o čemu je u petak, 28. kolovoza, izvijestio novinar Jutarnjeg lista Krešimir Antunović.

Nezavisna zastupnica u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Dina Dogan izjavila je za Jutarnji list kako je od radnika pročistača dobila informacije dobila informacije o problemima s održavanjem i nabavom rezervnih dijelova nakon promjene upravljanja postrojenjem

„Prema informacijama radnika koji rade unutar pročistača, dok su ondje upravljali Nijemci, sve se uredno servisiralo i koristili su se ispravni rezervni dijelovi“, kazala je Dogan. „Navodno se sada, kada nešto otkaže, zbog troškova ne naručuje novo, nego se dijelovi uzimaju s drugih uređaja“, dodala je.

Dogan upozorava da takav način održavanja, ako se tvrdnje pokažu točnima, otvara pitanje dugoročne funkcionalnosti postrojenja i kvalitete pročišćene vode koja se ispušta u Savu.

Posebno zabrinjava još jedna poruka koju je, kako tvrdi, dobila od jednog od radnika pročistača – da će „sve to ionako završiti u Savi“.

Dina Dogan pritom traži političku odgovornost gradske vlasti i objavu potpunih informacija o tome što se dogodilo, ističući da bi se jednaki kriteriji odgovornosti trebali primjenjivati na sve ekološke incidente pa i na one koji su se dogodili u Zagrebu.

Tvrdnje se podudaraju s informacijama koje su se već pojavile

Tvrdnje koje je Dogan iznijela za Jutarnji list podudaraju se s informacijama koje su se posljednjih dana pojavile na društvenim mrežama, a prema kojima se oprema zagrebačkog pročistača više ne servisira istom dinamikom kao ranije te se dijelovi s neispravnih uređaja navodno koriste za održavanje opreme koja je još u funkciji.

Te tvrdnje zasad nisu službeno potvrđene i same po sebi ne dokazuju da je način održavanja pročistača povezan s masovnim pomorom ribe.

Međutim, dobivaju dodatnu težinu nakon nalaza vodopravne inspekcije prema kojem su na ispustu zagrebačkog pročistača utvrđene koncentracije onečišćujućih tvari iznad graničnih vrijednosti propisanih vodopravnom dozvolom i Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda.

Institut za vode Josipa Jurja Strossmayera pritom je utjecaj ispusta uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na pomor ribe ocijenio značajnim, premda ne i jedinim čimbenikom.

Holding tvrdi da su njegove interne analize bile uredne

Dok iz Grada Zagreba i Holdinga poručuju da su interni nalazi bili uredni, predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Matej Mišić optužuje HDZ za „skupljanje jeftinih političkih bodova“. Za Jutarnji list kazao je da je Holding objavio rezultate redovitih internih analiza koji su mu u tom trenutku bili dostupni, dok je Državni inspektorat poslije proveo izvanrednu i detaljniju kontrolu u kriznim uvjetima.

Prema njegovim riječima, riječ je o različitim trenucima uzorkovanja i različitim metodologijama, zbog čega je došlo do razlike u rezultatima.

Takvo objašnjenje, međutim, omogućuje vrlo jednostavnu provjeru.

Zagrebački holding može objaviti rezultate internih analiza na temelju kojih je 20. kolovoza ustvrdio da su svi izlazni parametri pročistača bili u skladu s propisima – uključujući datume i vrijeme uzorkovanja, analizirane parametre, izmjerene vrijednosti i korištenu metodologiju.

Time bi se moglo utvrditi što su pokazivale analize kojima je raspolagao Holding, a što je nekoliko dana poslije utvrdila vodopravna inspekcija.

Ključno pitanje sada je održavanje postrojenja

Inspekcijski postupak još traje i zasad nema dokaza kojima bi se problemi s održavanjem postrojenja mogli izravno povezati s pomorom ribe u Savi.

Međutim, nakon utvrđenih prekoračenja na ispustu pročistača i iznesenih tvrdnji o načinu njegova održavanja, više nije dovoljno odgovoriti samo da postrojenje „radi uredno“ ili optuživati oporbu za „skupljanje jeftinih bodova“.

Potrebno je utvrditi koliko je uređaja na zagrebačkom pročistaču trenutačno izvan funkcije, koliko je kvarova zabilježeno nakon promjene načina upravljanja, provodi li se preventivno održavanje prema pravilima te jesu li dijelovi s neispravnih uređaja doista korišteni za održavanje drugih dijelova postrojenja.

Odgovori na ta pitanja mogli bi pokazati jesu li informacije koje dolaze od radnika pročistača neutemeljene ili upućuju na znatno ozbiljniji problem u održavanju jednog od najvažnijih komunalnih postrojenja u Zagrebu.

Stjepan Felber | Ekovjesnik

 

>>> Pročitajte još >>> Ispusti zagrebačkog i velikogoričkog pročistača značajno utjecali na pomor ribe u Savi

Dopušteno je citiranje kraćih dijelova članka uz obvezno navođenje autora, izvora i poveznice na izvorni članak. Svako preuzimanje cjelovitog članka ili njegovih većih dijelova bez izričitog odobrenja autora predstavlja povredu autorskih prava.

• POMOR RIBE
• SAVA
• DINA DOGAN
• ZAGREB
• ZAGREBAČKI HOLDING
• CUPOVZ
• ZAŠTITA VODA
• OTPADNE VODE
• PROČIŠĆAVANJE VODA
• VODOOPSKRBA I ODVODNJA
• VIO
• UPOV
• MATEJ MIŠIĆ
• ONEČIŠĆENJE