Cilj međunarodne konferencije „Energetske zajednice u praksi“ bio je povezati iskustva iz prakse s institucijama i otvoriti razgovor o konkretnim koracima koji mogu ubrzati razvoj energetskih zajednica
Niži troškovi energije, sigurnija opskrba, veći udio obnovljivih izvora, uključivanje građana i stvaranje vrijednosti koja ostaje u lokalnoj zajednici – sve se to može ostvariti kroz povezivanje lokalne proizvodnje i lokalne potrošnje električne energije. Temeljna je ovo ideja energetskih zajednica, društvenog koncepta koji jača energetsku neovisnost i pomaže u borbi protiv energetskog siromaštva.
U Europskoj uniji danas je aktivno više od 8000 energetskih zajednica. Kao ključni dio Akcijskog plana za cjenovno pristupačnu energiju, Europska komisija predviđa deseterostruko povećanje kapaciteta obnovljive energije u vlasništvu energetskih zajednica – sa sadašnjih 9 na oko 90 gigavata do 2030. godine, čime bi se opskrbilo do 30 milijuna kućanstava.
U Hrvatskoj interes za ovakvo građansko udruživanje raste, ali trenutačno su u službenom registru Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) samo tri energetske zajednice. Dvije od njih su počele s dijeljenjem električne energije te pritom naišle na administrativne i tehničke izazove. Na koji način poboljšati sustav da bi se lokalno proizvedena energija uspješno povezala s lokalnom potrošnjom, zadržala vrijednost u zajednici i smanjili iznosi na računima?
Ova ključna pitanja otvorena su na međunarodnoj konferenciji „Energetske zajednice u praksi“, nedavno održanoj u Bolu na Braču. O njima su raspravljali predstavnici Europske komisije, hrvatskih ministarstava, HERA-e, HEP ODS-a, Fonda za zaštitu okoliša, lokalne i regionalne samouprave, energetskih zajednica, razvojnih organizacija te stručnjaci iz Hrvatske i regije. Konferencija je povezala iskustva projekata APOLLO, LIFE ISLET, LIFE COMET i DBU/ECF Fast Forward Energy Communities. Trenutak rasprave nije mogao biti aktualniji jer novi val zakonskih promjena upravo kroji budućnost domaće građanske energije.
Ne postoji jedinstveni recept koji se može svugdje primijeniti. Važno je uzeti u obzir lokalne resurse i potrebe, financijsku održivost i prihod za dugoročno funkcioniranje, ljude koji mogu iznijeti kompleksan proces osnivanja i djelovanja energetske zajednice, kao i nužnu stručnu podršku. Za širenje i uspješno djelovanje energetskih zajednica potreban je angažman svih u sustavu.
Aida Liha Matejiček, iz Opće uprave za regionalnu i urbanu politiku (DG REGIO) Europske komisije istaknula je: „Pravni okvir je nužan, ali nije dovoljan. Ključni su priključenje na mrežu, pristup financijama i lokalni kapaciteti. Energetske zajednice uspijevaju tek kada se pravila, infrastruktura, znanja, financije i partnerstva spoje u praksi.“
Države članice EU-a su obvezne uklanjati prepreke i pojednostaviti postupke za osnivanje energetskih zajednica i dijeljenje energije. Europska komisija traži veće pružanje financijske podrške energetskim zajednicama u fazi razvoja od ideje do projekta. Cilj je stvoriti teren za prelazak s pilot-projekata na lakše osnivanje više zajednica.
Energetska zadruga Apsyrtides osnovana je 2021. godine na Cresu i okuplja 60-ak članova. Kroz kampanju građanskog ulaganja prikupili su približno 100.000 eura za solarnu elektranu od 500 kW na sjevernom dijelu Cresa. Suočeni s ograničenjem postavljanja solarnih panela na krovove stare gradske jezgre, koja je pod konzervatorskom zaštitom, odlučili su osnovati zajednicu obnovljive energije koju čine Grad Cres, Creski muzej i vrtić. Naime, elektrana na vrtiću izvan povijesne jezgre opskrbljivat će objekte na čijim krovovima solari nisu dozvoljeni, a ovo rješenje može poslužiti kao primjer drugim gradovima u kojima postoje slična ograničenja. Cres pokazuje da zajednički cilj, izgradnja povjerenja i odluka da lokalna energija služi lokalnoj zajednici – donose dobra rješenja.
Energetska zajednica Sjevernog Jadrana iskusila je prvo dijeljenje proizvedene električne energije. Članovi su već dobili prve račune s prikazom podijeljene energije i susreli se s prvim izazovima - model raspodjele prema fiksnom ključu nije se pokazao dobrim. S obzirom na to da potrošnja članova tijekom dana nije fiksna, zbog unaprijed određenih udjela je u srpnju iskorišteno samo 39,9 % raspoložive energije. Bilo je potrebno naći bolje rješenje te je u suradnji s HERA-om i HEP ODS-om provedena analiza i simuliranje fleksibilnije algoritme raspodjele prema stvarnoj potrošnji. Ovo je bio dobar pokazatelj za dijeljenja energije u zajednicama koje će uslijediti, ali i važan primjer zajedničkog rada na traženju najboljeg rješenja.
Energetsku zajednicu SAVA pokrenula je Lokalna akcijska grupa SAVA s ciljem da postojeće i buduće solarne elektrane na javnim objektima proizvode energiju koju će moći koristiti škole, vrtići, sportski objekti, javne zgrade, javna rasvjeta i drugi lokalni korisnici. S obzirom na to da je LAG SAVA već imao izgrađenu mrežu gradova, općina, ustanova, poduzeća i udruga – preuzeo je koordinaciju, administraciju i razvoj modela te kroz natječaje financira izgradnju 11 sunčanih elektrana. Tako su i male općine, koje nemaju dovoljno ljudi, vremena ni specifičnih znanja za samostalno vođenje kompleksnih postupaka pokretanja energetskih zajednica, dobile priliku sudjelovati u njima. Ovo je sjajan primjer za sredine u kojima već postoje razvojne agencije ili LAG-ovi s izgrađenim resursima i povjerenjem građana.
Slovenija – Energetsku zadrugu Zeleni Hrastnik osnovali su 2022. slovenska organizacija FOCUS i Općina Hrastnik. Na krovu osnovne škole izgradili su prvu zadružnu sunčanu elektranu za zajedničku samoopskrbu. Financirali su je s 20 % uloga zadrugara, 20 % državne subvencije i 60 % kredita. Članovi u prvih 13 godina štede trećinu troškova električne energije, a nakon otplate kredita ušteda raste na 70 %. Početni ulog kućanstvima u riziku od energetskog siromaštva pokriva se iz zajedničkih sredstava zadruge. Svojim primjer pokazuju da energetske zajednice mogu istodobno proizvoditi lokalnu energiju, uključivati ranjiva kućanstva i zadržavati korist u zajednici. No, naglašavaju koliko je važna priprema prije same investicije: mapiranje korisnika, pronalazak odgovarajuće lokacije, dogovor s distributerom i opskrbljivačima, financijski model, uključivanje građana i osobni rad na izgradnji povjerenja.
Grčka – veliko iskustvo s energetskim zajednicama, kojih danas ima čak 1700, pokazalo je da brojnost ne mora značiti uspjeh. Nacionalna koalicija DESMI upozorava da velik dio registriranih energetskih zajednica ne slijedi stvarnu svrhu građanske energije jer se pravni model, kakav je omogućen u Grčkoj, može koristiti bez stvarnog uključivanja građana ili stvaranja lokalne koristi. Ako se financijske potpore za energetske zajednice mogu dobiti bez jasnih kriterija i stručne podrške, mogu postati način dolaska do novca onima kojima je jedino to cilj. Ipak, u Grčkoj se razvijaju novi modeli koji pokazuju koliko koncept građanske energije može biti širok. U Ioannini se razvija model agrosolara u kojem se na istom prostoru proizvode hrana i električna energija, a istražuju se i zajedničko korištenje električnih vozila, energetska obnova koju zajednički pokreću građani, biomasa, male hidroelektrane i druge energetske usluge.
Mostar – Bosna i Hercegovina još je u ranoj fazi razvijanja zakonskih okvira za energetske zajednice. Ipak, lokalne vlasti već pripremaju projekte kao temelj za njihovo osnivanje. Grad Mostar postavio je sunčane elektrane na više javnih objekata, javnu punionicu za električna vozila i razvija natkrivena parkirališta sa sunčanim elektranama. Buduću zajednicu obnovljive energije planiraju zajednički pokrenuti Grad, škola za djecu s posebnim potrebama i pučka kuhinja. Taj model bi kasnije mogao biti otvoren i drugim javnim ustanovama, malim i srednjim poduzećima te građanima. Grad Mostar je također sufinancirao solarne elektrane na 33 obiteljske kuće i završava studiju potencijala krovova na više od 300 javnih objekata. Energetska tranzicija ovdje nije samo pitanje novih tehnologija, nego i transparentnog donošenja odluka uz suradnju svih uključenih dionika. Takav pristup lokalnim zajednicama omogućuje razvoj energetskih projekata koji su dugoročno održivi, dostupni građanima i odgovorni prema okolišu.
Tivat – Crna Gora je po pitanju regulative energetskih zajednica u sličnoj situaciji kao BiH. Ipak, Tivat je, baš kao i Mostar, odlučio pokazati da lokalna vlast može napraviti prvi korak. Pokazujući kako se lokalna energetska tranzicija može povezati s javnom infrastrukturom i razvojem grada, na zgradi općine postavlja fotonaponsku elektranu i planira postupno postavljati elektrane i na drugim objektima u svom vlasništvu. Dugoročno razmatra povezivanje takve lokalne proizvodnje s građanima koji također postavljaju vlastite fotonaponske sustave. Ističe da lokalne samouprave mogu i trebaju biti pokretači energetske tranzicije – posebno kada strateška opredjeljenja pretvaraju u konkretne projekte i mjere. Cilj je da pojedinačni projekti postupno prerastu u integrirani lokalni model proizvodnje, korištenja i upravljanja energijom koji donosi konkretne koristi cijeloj zajednici.
Oba grada svojim primjerima pokazuju da lokalna vlast ne mora čekati da građani sami pokrenu cijeli proces. Može koristiti vlastitu imovinu, pokrenuti prve projekte, okupiti javne ustanove i pokazati da model funkcionira. Time gradi povjerenje građana i motivira ih za uključivanje u buduće energetske zajednice.
Nakon razmjene iskustava te razgovora s predstavnicima institucija, lokalnih i regionalnih vlasti, energetskih zajednica, razvojnih organizacija i stručnjaka iz Hrvatske i Europe, definirani su najvažniji zaključci konferencije. Oni su polazište za bolju suradnju institucija, jednostavnije postupke, prilagođene izvore financiranja i snažnije uključivanje lokalnih zajednica.
ENERGETSKA ZAJEDNICA JE DRUŠTVENI KONCEPT
Energetske zajednice stvaraju vrijednost kroz niže troškove energije, sigurniju opskrbu, korištenje čistih izvora i koristi koje ostaju u lokalnoj zajednici. Profit može biti dio održivog poslovnog modela, ali nije temeljna svrha zajednice.
LOKALNE POTREBE TRAŽE LOKALNA RJEŠENJA
Jedna zajednica može povezivati građane, druga škole i vrtiće, a treća pomagati energetski siromašnim kućanstvima. Pravila trebaju biti jasna, ali svaki model mora biti prilagođen lokalnim potrebama, mogućnostima i ciljevima.
PRVI KORAK MORA BITI JEDNOSTAVNIJI
Potrebni su jednostavni obrasci, jasni rokovi i jedinstveno mjesto na kojem se može dobiti pravna, tehnička i financijska pomoć.
LOKALNE VLASTI IMAJU KLJUČNU ULOGU
Lokalne vlasti mogu okupiti građane i javne ustanove, pokrenuti energetsku zajednicu te lokalno proizvedenu energiju dijeliti između škola, vrtića i drugih javnih korisnika, uz mogućnost uključivanja i članova zajednice pogođenih energetskim siromaštvom.
ENEREGETSKE ZAJEDNICE TREBAJU SVEOBUHVATNU FINANCIJSKU PODRŠKU
Podrška je potrebna i prije same investicije - za okupljanje članova, tehničke provjere, dokumentaciju, poslovni model i stručnu pomoć.
DIJELJENJE ENERGIJE ULAZI U NOVU FAZU
Potrebna su pametna brojila, kvalitetni podaci i pravedniji algoritmi koji će omogućiti da se što više proizvedene energije iskoristi unutar zajednice.
ZNANJE PRETVARAMO U PODRŠKU
Znanje i iskustvo prvih energetskih zajednica treba pretvoriti u podršku drugima, prilagođene izvore financiranja i modele koji se mogu primijeniti u različitim lokalnim sredinama.
SADA JE VRIJEME ZA PROVEDBU
Potrebno je uskladiti rad svih nadležnih institucija, otvoriti jedinstveno mjesto za stručnu pomoć, pojednostaviti osnivanje energetskih zajednica i dijeljenje energije, financirati pripremu projekata, uključiti lokalne vlasti i ranjiva kućanstva, nastaviti razmjenu znanja u Hrvatskoj i regiji.
Energetska tranzicija može uspjeti samo ako je gradimo zajedno – poruka je konferencije „Energetske zajednice u praksi“ koju su organizirali Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Zelena energetska zadruga (ZEZ) i Pokret otoka.
Konferencija je okupila više od 110 sudionika iz Hrvatske, Italije, Grčke, Slovenije i drugih zemalja regije, među kojima predstavnike energetskih zajednica i građanskih inicijativa, državnih institucija, regulatora, operatora distribucijskog sustava, gradova, općina, županija i organizacija koje rade na razvoju građanske energije.
