Pet odraslih afričkih slonova iz Zoološkog vrta Schönbrunn u središtu su novog istraživanja koje donosi iznenađujuća saznanja o crijevnom mikrobiomu ovih životinja. Istraživanje prvi put pruža uvid u dosad slabo istraženu povezanost prehrane, probave i mikroorganizama.

 

Poznato je da afrički slonovi (Loxodonta africana) dobivaju energiju iz biljne hrane bogate vlaknima. „Za to su ključne milijarde mikroorganizama u njihovu crijevu. Međutim, dosad je vrlo malo istraženo koliko je ta mikrobna zajednica dugoročno stabilna i kako se mijenja njezina funkcija”, objašnjava dr. Folko Balfanz, zoolog bečkog zoološkog vrta, koji je sudjelovao u istraživanju.

Kako bi istražili taj složeni mikrosvijet, istraživači Veterinarsko-medicinskog sveučilišta u Beču (Veterinärmedizinischen Universität Wien – Vetmeduni), Sveučilišta Oxford, organizacije „Save the Elephants” i bečkog zoološkog vrta analizirali su uzorke izmeta pet odraslih slonova iz Schönbrunna, prikupljene u razmaku od godinu dana. Proučavali su sastav crijevnog mikrobioma i njegovu sposobnost razgradnje biljnih vlakana.

• Voditelj nastambe za slonove u Schönbrunnu Andreas Buberl uzima uzorak izmeta u zoološkom vrtu. © Daniel Zupanc

Pokazalo se da u slonovu crijevu prevladavaju bakterije specijalizirane za razgradnju biljnog materijala, a posebno se isticao rod Treponema. Ti bi mikroorganizmi mogli pridonijeti tome da slonovi iz hrane bogate celulozom izvuku što više energije. U velikom su broju bile zastupljene i bakterije roda Fibrobacter. U tu skupinu pripada, primjerice, i Fibrobacter succinogenes, uobičajeni stanovnik buraga preživača. Ta je bakterija pronađena u izmetu slonova, iako oni nisu preživači.

Istraživanje je istodobno pokazalo da svaki slon ima vlastiti mikrobni „potpis”. Sastav crijevnog mikrobioma mijenjao se tijekom godine, i to različito kod svake životinje. Međutim, na funkcionalnoj razini uočene su značajne sličnosti. Prije drugog uzorkovanja slonovi su dobivali više mrkve nego prije. Nakon toga istraživači su utvrdili promjene u enzimima koji sudjeluju ponajprije u razgradnji ugljikohidrata iz mrkve.

• Afrički slonovi iz Zoološkog vrta Schönbrunn u Beču © Daniel Zupanc

Istraživanje objavljeno u časopisu Frontiers in Veterinary Science pokazuje koliko su prehrana, crijevni mikrobiom i probavna sposobnost slonova međusobno povezani. Takva su saznanja posebno vrijedna za zoološke vrtove: bolje razumijevanje crijevnog mikrobioma može pomoći u daljnjem prilagođavanju prehrane fiziološkim potrebama pojedinih životinja.

Međutim, istraživanje nije važno samo za životinje u zoološkim vrtovima. Metode iskušane u Schönbrunnu ubuduće bi se, u suradnji s organizacijom „Save the Elephants”, trebale primijeniti i na afričkim slonovima u divljini.

• Slijeva nadesno: ravnatelj zoološkog vrta dr. Stephan Hering-Hagenbeck, izv. prof. dr. sc. agr. Barbara Metzler-Zebeli s Veterinarsko-medicinskog sveučilišta u Beču i voditelj odjela dr. Folko Balfanz. © Daniel Zupanc

„Bilo nam je iznimno važno da zahvaljujući slonovima iz Schönbrunna razvijemo i usavršimo naše metode. Bez zoološkog vrta to ne bi bilo moguće. Zato nas sada posebno zanima što možemo saznati usporedbom životinja u ljudskoj skrbi i onih u divljini”, objašnjava prva autorica istraživanja, izv. prof. dr. sc. agr. Barbara Metzler-Zebeli s Veterinarsko-medicinskog sveučilišta u Beču.

Stjepan Felber | Ekovjesnik

Dopušteno je citiranje kraćih dijelova članka uz obvezno navođenje autora, izvora i poveznice na izvorni članak. Svako preuzimanje cjelovitog članka ili njegovih većih dijelova bez izričitog odobrenja autora predstavlja povredu autorskih prava.

• SLONOVI
• SCHÖNBRUNN
• CRIJEVNI MIKROBIOM
• VETMEDUNI
• BEČ
• FOLKO BALFANZ
• BARBARA METZLER-ZEBELI
• BAKTERIJE
• SAVE THE ELEPHANTS
• TREPONEMA
• FIBROBACTER
• ŽIVOTINJSKI SVIJET
• ZOOLOŠKI VRTOVI
• AUSTRIJA