Ovogodišnja Konferencija otvara niz aktualnih pitanja za građevinski sektor – od novih regulatornih zahtjeva i zgrada budućnosti, preko priuštivog stanovanja i klimatske otpornosti, do greenwashinga i velikih investicijskih projekata.
Kako će novi zahtjevi promijeniti način na koji projektiramo i gradimo? Imamo li dovoljno znanja i vještina za zgrade budućnosti, kako financirati obnovu i možemo li održivost komunicirati bez greenwashinga? To su samo neka od pitanja koja će 25. studenoga otvoriti 9. Središnja konferencija o održivoj gradnji u hotelu Sheraton Zagreb i online.
U organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju (Green Building Council Croatia), konferencija je tijekom godina izrasla u jedno od najznačajnijih regionalnih stručnih okupljanja posvećenih zelenoj gradnji i održivom izgrađenom okolišu, koje godišnje povezuje više od tisuću sudionika uživo i online. Okuplja predstavnike javnog sektora, struke, gospodarstva, industrije, investitora i akademske zajednice oko tema koje već danas mijenjaju način na koji planiramo, gradimo i koristimo zgrade.
Ovogodišnji program posebno je usmjeren na nove europske i nacionalne zahtjeve za zgrade, energetsku tranziciju, cjeloživotni ugljik, priuštivo stanovanje, klimatsku otpornost, financiranje obnove te budućnost velikih investicijskih projekata.
Konferencija neće ostati samo na tehničkim i regulatornim pitanjima. Tema „Kako prodati zeleno, a ne prodavati maglu?“ spojit će psihologiju, marketing i održivu gradnju te otvoriti raspravu o granici između kvalitetnog komuniciranja održivosti i greenwashinga. U razgovoru će sudjelovati stručnjaci iz akademskog, komunikacijskog i istraživačkog sektora, među njima Andrea Lučić, Ankica Mamić, Igor Mikloušić i Nikola Žinić.
Posebna pozornost bit će posvećena i priuštivom i održivom stanovanju – temi koja sve snažnije povezuje stambenu politiku, energetsku učinkovitost, financiranje i kvalitetu života. Panel „Od politike do realizacije – Kako provesti održivo i priuštivo stanovanje?“ okupit će predstavnike struke, civilnog društva, javnog i financijskog sektora kako bi raspravili što je potrebno da se ciljevi stambene politike pretoče u konkretne, financijski održive i provedive projekte te koje prepreke pritom treba ukloniti.
Kako izgleda zgrada spremna za novu klimatsku i energetsku stvarnost pokazat će Future briefing, u kojem će sudjelovati istaknuti i vodeći stručnjaci iz tvrtki Daikin i Viessmann, donoseći perspektivu industrije i konkretnih tehnoloških rješenja za energetsku tranziciju i zgrade budućnosti. U završnom dijelu programa arhitektura, investicije i izvedba spojit će se kroz panel „Projekti koji ostavljaju trag“. Predstavnici 3LHD-a, Kamgrada, VMD grupe, Rimac Technologyja i Abilije razgovarat će o tome kako se velike investicijske vizije pretvaraju u konkretne projekte i kakav trag takve investicije ostavljaju u prostoru.
Program donosi i keynote predavanje Ide Križaj Leko „Inteligencija grešaka“, kao nešto drugačiji pogled na učenje, donošenje odluka i razvoj u okruženju koje se brzo mijenja.
U sklopu konferencije održat će se i jubilarna, deseta dodjela Godišnjih nagrada za zelenu gradnju i održivo izgrađeni okoliš, kojima se odaje priznanje projektima, organizacijama i pojedincima koji svojim radom doprinose razvoju održive gradnje u Hrvatskoj.
„Jubilarna, deseta dodjela nagrada još jednom potvrđuje ono najvažnije – Hrvatska se može pohvaliti iznimno kvalitetnim projektima, vrhunskim stručnjacima i organizacijama koje hrabro predvode našu zelenu tranziciju. Izuzetno smo ponosni što imamo priliku istaknuti najbolje među najboljima te vjerujemo da će njihovi uspjesi biti inspiracija i drugima da se odvaže na pozitivne promjene”, istaknuo je Dean Smolar, direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju (GBC Croatia)
9. Središnja konferencija o održivoj gradnji održat će se 25. studenoga 2026. u hotelu Sheraton Zagreb i online. Sudjelovanje je besplatno uz prethodnu prijavu, a program se vrednuje s ukupno osam sati stručnog usavršavanja (SSU).
Dopušteno je citiranje kraćih dijelova članka uz obvezno navođenje autora, izvora i poveznice na izvorni članak. Svako preuzimanje cjelovitog članka ili njegovih većih dijelova bez izričitog odobrenja autora predstavlja povredu autorskih prava.