WWF: Mediteranske zemlje podbacile u zaštiti mora

Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) objavila novi izvještaj „Ususret 2020.: Uspješnost mediteranskih zemalja u zaštiti njihovog mora“

Prema novom izvještaju Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF), gotovo sve zemlje Mediterana podbacile su u ispunjavanju zakonskih obveza uspostave adekvatne mreže morskih zaštićenih područja (MZP) do 2020. godine.

Novi izvještaj Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) pokazuje da skoro sve mediteranske zemlje nisu uspjele izvršiti svoje globalno obećanje i učinkovito zaštititi 10 % obalnih i morskih područja te zaustaviti neprekidan pad bioraznolikosti u regiji.

Kako se navodi u izvještaju koji prenosi WWF Adria, trenutno je djelotvorno zaštićeno svega 1,27 % Sredozemnog mora, od čega se glavnina odnosi na njegov sjeverni dio. WWF stoga poziva vlade mediteranskih zemalja, koje će se od 2. do 5. prosinca sastati u Napulju, da razmotre znatno povećanje ulaganja u zaštitu i obnovu jedinstvenih morskih područja koja su pod stalnom prijetnjom prekomjernog iskorištavanja i klimatskih promjena.

WWF-ova analiza pokazuje da su u zadnjem desetljeću skoro sve mediteranske zemlje podbacile u ispunjavanju zakonskih obveza uspostave adekvatne mreže morskih zaštićenih područja (MZP) do 2020. godine. Takva mreža znatno bi doprinijela obnavljanju prirodnog morskog kapitala koji u prosjeku iznosi 5,6 milijardi američkih dolara godišnje, dobivenih uglavnom od ribarstva, akvakulture i turizma.

>>> Pročitajte još >>> Stručnjaci proglasili uzbunu zbog mikroplastike u Sredozemnom moru >>> Razina onečišćenja mikroplastikom ubrzano raste u cijelom Sredozemnom moru što potvrđuju i nova otkrića morskih biologa koji su u sklopu ekspedicije Progetto Mediterranea tijekom proteklih šest godina istraživali razmjere ovog problema u Sredozemnom i Crnom moru te dijelu Atlanskog oceana u blizini Lisabona.

Sljedeći tjedan će se vlade mediteranskih zemalja kao ugovorne strane Barcelonske konvencije sastati u talijanskom gradu Napulju kako bi raspravile dosadašnji napredak i dogovorile se oko novog plana, kojim će se nakon 2020. godine pokušati zaustaviti dosadašnji trend gubitka bioraznolikosti. Četiri desetljeća nakon uspostavljanja Barcelonske konvencije (1976.), prve inicijative Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), usmjerene na zaštitu Sredozemnog mora i njegovih prirodnih bogatstava, WWF-ovo izvješće pokazuje da se odrednice Konvencije ne poštuju, a zemlje potpisnice ne uspijevaju zaštititi svoje more, koje razne industrije - poput naftne i plinske, iskorištavaju u maksimalnoj mjeri za vlastiti rast i razvoj.

Kontinuirani nedostatak ulaganja i interesa zemalja za zaštitu bioraznolikosti ozbiljno narušava sposobnost našeg mora da ublaži učinke klimatskih promjena kao i održivost plave ekonomije. Zaštita bioraznolikosti mora postati prioritetom za sve mediteranske lidere i barem 30 % Sredozemnog mora potrebno je efektivno zaštititi do 2030. godine“, rekao je Giuseppe di Carlo, direktor WWF-ove mediteranske morske inicijative.

WWF-ova analiza naglašava kontinuirane neuspjehe većine mediteranskih zemalja u pomaku iz dogovora u stvarnu zaštitu morskih zaštićenih područja. Kao primjer se mogu se navesti Hrvatska, Italija, Grčka, Slovenija i Španjolska koje su odredile brojna područja koja je potrebno zaštititi, ali provedene mjere su i dalje ograničene na vrlo mali broj istih ili nisu dostatne kako bi se zaštitila bioraznolikost. Neke druge zemlje, poput Albanije, Alžira, Cipra, Izraela, Maroka, Kosova, Slovenije i Turske su ograničile svoje djelovanje na samo nekoliko malih morskih zaštićenih područja. Također, Egipat, Libanon, Libija, Sirija, Tunis i Monako nemaju nikakav plan upravljanja i monitoringa. Jedan vrlo mali dio mora koji iznosi neznatnih 0,03 % je trenutno u potpunoj zaštiti od ljudskog djelovanja, što je vrlo poražavajuće.

„Premda se ukupna površina zaštićenih morskih područja u Hrvatskoj povećala za 9 %, čime je dosegnuta ukupna površina teritorijalno zaštićenog mora na 15,7 %, većina zaštićenih morskih područja i dalje je zaštićena samo na papiru, a to se mora hitno promijeniti“, rekao je Patrik Krstinić iz morskog programa u WWF Adriji.

„Kako ne bi bilo sve tako crno, naša iskustva s terena pokazuju i napredak, naročito u odnosima između upravljača zaštićenih područja i lokalne zajednice, a najveći napredak uočljiv je u PP Telašćica. Suradnja s priobalnim zajednicama kao aktivnim nositeljima promjena presudna je za ostvarenje Globalne strategije za zaštitu bioraznolikosti“, dodaje Krstinić.

Rad WWF Adrije posljednjih je nekoliko godina fokusiran upravo u smjeru povezivanja lokalnih zajednica s njihovim morskim zaštićenim područjima. Uključivanje lokalnih zajednica ključno je za adekvatnu zaštitu prirode pa je njihovo osnaživanje te poboljšanje kvalitete života uz razvoj poslovnih modela koji će smanjiti pritisak na obalne ekosustave i pružiti dugoročno održiva rješenja, važno za budućnost naših mora i oceana, zaključuje se u priopćenju WWF Adrije.

Cjelokupni izvještaj WWF-a može se preuzeti OVDJE.

 

 

VEZANE VIJESTI

U Napulju svečano otvoren Park Minopoli s povrtnjacima i voćnjacima

Brežuljkasto zeleno područje napuljske četvrti Vomero, koje se s oko tisuću autohtonih stabala prostire na površini od 14 000 m², uređeno je kao edukacijski park s urbanim povrtnjacima i voćnjacima te nakon više od dvadeset godina predano na korištenje građanima i udrugama.

U Splitu održan okrugli stol o zaštiti Jadranskog mora

Okrugli stol „EU Strategija bioraznolikosti do 2030. - zajednički pristup za zaštitu 30 % Jadranskog mora” dao je odgovore na neka od najvažnijih pitanja oko zaštite našeg mora u skladu s budućom europskom Uredbom o zaštiti prirode, izvijestili su iz WWF Adrije.

WWF: I moru treba odmor!

Ne promijenimo li svoje navike, more će ubrzo biti prazno. Populacije riba drastično opadaju zbog pretjeranog izlova, onečišćenja plastikom i drugih štetnih ljudskih praksi, upozorava Svjetski fond za prirodu (WWF).

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER