U Splitu održan okrugli stol o zaštiti Jadranskog mora

„Ne smijemo dozvoliti da ribari postanu konobari ili ugostitelji!“

Okrugli stol „EU Strategija bioraznolikosti do 2030. - zajednički pristup za zaštitu 30 % Jadranskog mora” dao je odgovore na neka od najvažnijih pitanja oko zaštite našeg mora u skladu s budućom europskom Uredbom o zaštiti prirode, izvijestili su iz WWF Adrije.

Bez učinkovitog upravljanja zaštićenim područjima i bez suradnje svih dionika na provedbi buduće Uredbe o zaštiti okoliša, Hrvatska će teško odgovoriti na UN-ovu inicijativu „30x30“ koja podrazumijeva da se do 2030. godine 30 % kopnenih i 30 % morskih površina Zemlje proglasi zaštićenim područjima. Na to se obvezala i Europska komisija u svom Europskom zelenom sporazumu, a Hrvatska će tako pojačati zaštitu morskih područja u Jadranu. To su zaključci okruglog stola koji je u četvrtak u Splitu organizirala svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF u suradnji s Predstavništvom Europske komisije u Republici Hrvatskoj.

Ima li Hrvatska kapaciteta ostvariti ovako ambiciozne planove, što o toj temi misle ribari te imamo li osigurane financije za ostvarenje takve zaštite, neka su od pitanja na koja su odgovarali Ante Mišura, ravnatelj Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Hana Huzjak, savjetnica za provedbu europskog semestra u Predstavništvu Europske komisije u RH, Stjepan Nedoklan, predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore, Nedo Vrgoč, pomoćnik ravnateljice Instituta za oceanografiju i ribarstvo i Patrik Krstinić, voditelj morskog programa u WWF Adriji.

Koje su obveze, a što su tek prijedlozi, radi li Hrvatska već na novim planovima uspostave zaštićenih područja i na planovima njihovim upravljanjem te gdje pronaći budžet za ostvarenje tako ambicioznog plana neke su od otvorenih tema.

Zaštićeno je tek oko 12 % hrvatskog dijela Jadranskog mora

Direktorica programa zaštite u WWF Adriji, Dunja Mazzocco Drvar, otvorila je panel u Splitu te istaknula kako postoji niz znanstvenih dokaza kako priroda pozitivno utječe na ljudsko zdravlje.

„Znanost jasno govori da je priroda glavni saveznik ljudima u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi na njih. A  priroda je danas globalno u lošem stanju, dobrim dijelom zbog ljudskih aktivnosti. Otprilike milijun životinjskih vrsta je pred izumiranjem, ekosustavi se sve brže uništavaju. Mi u WWF-u zagovaramo donošenje ambiciozne Uredbe o zaštiti prirode koja će imati jasne rokove, ciljeve i izvore financiranja jer smo svjesni da svaki euro uložen u obnovu prirode stvara novih 8 do 9 eura dodane vrijednosti u gospodarstvu i društvu. Bitni su nam i ribari i riba, i poljoprivrednici i pčele, važna su nam sva zelena staništa u urbanim područjima i poljoprivredne površine, kao i sve morske trave koje pokrivaju svega 0,1 % morske površine, a čuvaju gotovo 18 % CO2 u oceanima. Vjerujem da nam je svima u cilju da osiguramo opstanak prirode, ne samo zato što će nam to biti obaveza, nego zato što kao pojedinci zaista vjerujemo da je to važno.“ – istaknula je Dunja Mazzocco Drvar.

Hrvatska po pitanju kopnene zaštite stoji jako dobro, s više od 36 % zaštićenog područja, ali nam je zaštita Jadranskog mora s tek oko 12 % prilično slaba. S ambicijama Europske komisije da čak 10 % bude pod strogom zaštitom, Hrvatska neće moći ostvariti predložene ciljeve jer tu imamo manje od jedan posto. Sudionici skupa predlažu točkastu strogu zaštitu, što podrazumijeva da umjesto više desetaka kilometara u kojima ne bi bio dozvoljen ribolov, imamo više manjih područja diljem Jadrana, ali odgovaramo ukupnom postotku tražene zaštite.

Povećanje zaštite nije nešto što radimo samo zbog prirode, već i zbog budućnosti svih nas

Panelisti su se složili da uz službenu radnu skupinu kroz koju bi svoj doprinos budućoj izradi planova obnove dali svi relevantni dionici, do ostvarenja cilja visoke zaštite možemo doći  jedino ako ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša donošenje i provedbu Uredbe o zaštiti prirode postavi kao prioritet. Zato je jako važno da Hrvatska u okviru buduće rasprave u Vijeću Europske unije aktivno zagovara visok postotak zaštite od 30 %, slijedeći prijedlog Europske komisije.  Neophodno je i da komunikacija prema javnosti bude transparentna i pravovremena, da su rokovi jasni te da se osigura budžet koji je dostatan za ostvarenje tako ambicioznog plana. Povećanje zaštite, usuglasili su se svi panelisti, nije nešto što radimo samo zbog prirode, već i zbog budućnosti svih nas.

Na okruglom stolu bilo je govora o preporuci da se koćarenje zabrani u svim zaštićenim područjima do 2030. godine, što je potaklo raspravu među prisutnim ribarima, dok su predstavnici institucija naglasili da je koćarenje važno i da nisu za njegovu zabranu. Pričalo se i o nužnosti osnivanja zaštićenih područja u onim dijelovima našega mora koje je važno za vrste i staništa, a ne nužno pojasu koji bi bilo najlakše zaštititi, poput ZERP-a. Ribari su izrazili svoju spremnost za suradnjom, znanstvenici već proučavaju dijelove mora koji bi odgovarali strogoj ili samo zaštiti, nevladin je sektor ukazao na nužnost uključivanja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva turizma kao i županija zbog nautičkog pritiska na Jadransko more. 

„Uz planove upravljanja i učinkovitu zaštitu, najveći su nam izazovi u Upravi ribarstva administracija i rokovi. Nužno je pomiriti sektor zaštite prirode i sektor ribarstva. 10 % će biti teško dostići… 3 0% lakše.“ – kazao je Ante Mišura, ravnatelj Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede.

Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, istaknuo je: „Nemojmo gledati na tih 30 % zaštite kao na obvezu, već kao na priliku za sebe. Trebamo iskoristiti novac koji je na raspolaganju i osigurati budućnost za sebe i za svoje potomke, kako bismo  ostavili nešto iza sebe. Da ostavimo ribarima posao, resurse i prave komade ribe.“ 

„Svi moramo prihvatiti kolektivnu odgovornost, a ne upirati prstom u koćare ili bilo koga drugoga. Čuli smo danas ovdje više oprečnih stavova, no svi se slažemo da je neophodno bolje upravljanje morem i zaštićenim područjima. To treba ući u zakonsku regulativu, da možemo po zakonu sudjelovati i u donošenju Pravlinika i u kasnijoj provedbi.“ – kazao je Patrik Krstinić, voditelj morskog programa u WWF Adriji.

Stjepan Nedoklan, predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore, smatra da ribari imaju puno nedoumica. „Govorimo li o 30 % zaštite samo u hrvatskom djelu Jadrana ili to dijelimo i s drugim zemljama na Jadranu? Nedostaju i smjernice koje je Europska komisija obećala još 2021. godine. U svakom slučaju zagovaramo zajednički pristup zaštiti, kao što smo radili za Jabuku ili PP Telašćica, gdje već postoje no-take zone.“ 

„Na jesen 2023. godine osnovat će se radna skupina koja će se baviti i akcijskim planovima za „30x30“. Oni će, uz ostalo, dati odgovore na sva pitanja i nedoumice. Inače, priprema akcijskih planova je na lokalnoj i nacionalnoj razini u smislu transparentnosti, dijaloga i suradnje.“ – istaknula je Hana Huzjak, savjetnica za provedbu europskog semestra u Predstavništvu Europske komisije u RH

Nedo Vrgoč, pomoćnik ravnateljice Instituta za oceanografiju i ribarstvo, nije pobornik matematičkih podjela i pita se zašto baš 30 %. „Važnije su mjere prostorno-vremenske regulacije. Zaštita mora mora biti proporcijalna zatečenom stanju. Talijanska je flota, primjerice, tri do četiri puta jača od naše pa bi trebala biti odgovorna i za proporcijalno veći postotak zaštite.“ 

Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

WWF: Mediteranske zemlje podbacile u zaštiti mora

Prema novom izvještaju Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF), gotovo sve zemlje Mediterana podbacile su u ispunjavanju zakonskih obveza uspostave adekvatne mreže morskih zaštićenih područja (MZP) do 2020. godine.

U Splitu predstavljena nacionalna kampanja „Poslušaj glas prirode“

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja održalo je javno događanje u Splitu, kao dio kampanje „Poslušaj glas prirode“, čiji je cilj promijeniti svijest javnosti te potaknuti pozitivnu promjenu stavova i navika u pogledu zaštite prirode i očuvanja bioraznolikosti

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER