Populacije riba u lastovskom podmorju pod značajnim pritiskom prelova i klimatskih promjena
Bez kvalitetnog nadzora mjera upravljanja ribolovom nije moguće postići oporavak bioraznolikosti u zaštićenim područjimu, ističe WWF Adria
Istraživači WWF-a ukazuju da je brojnost vrsta i veličine jedinki riba smanjena u odnosu na neka druga zaštićena područja u Sredozemnom moru gdje su ovog ljeta izvršena istraživanja.
Preliminarni rezultati istraživanja stanja populacija riba u lastovskom podmorju, koje je ovog tjedna provela svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF, ukazuju na nepovoljan utjecaj klimatskih promjena na naše more. Brojnost vrsta i veličine jedinki riba smanjene su u odnosu na neka druga zaštićena područja u Sredozemnom moru, a još jednim uzročnikom lošijeg stanja ribljeg fonda ističe se prelov.
WWF-ov istraživački tim, koji 26-metarskom jedrilicom Blue Panda cijelog ljeta istražuje podmorje Sredozemlja, prve rezultate ovog istraživanja predstavio je upravi i stručnoj službi Parka prirode Lastovsko otočje. Oni dokazuju da područja s efektom rezervata imaju puno veću otpornost. Patrik Krstinić, voditelj morskog tima u WWF Adriji objašnjava da to znači da se smanjenjem ljudskog pritiska na vrste i staništa u moru lakše branimo i od posljedica klimatskih promjena.
„Populacije riba relativno se brzo oporavljaju ukoliko se ribolovni pritisak smanji, a najbolje rezultate pokazale su regulirane zone bez ribolova, poput naše Jabučke kotline“. – istaknuo je Patrik Krstinić.
Kao što je zaključeno u četvrtak na WWF-ovom okruglom stolu o zaštiti 30 % Jadranskog mora, i ovo istraživanje dokazuje da bez kvalitetnog nadzora mjera upravljanja ribolovom nije moguće postići oporavak bioraznolikosti u zaštićenim područjima.
„U onim područjima u kojima postoji kvalitetni nadzor, oporavak ribljeg fonda vidljiv je već unutar nekoliko godina. Migracija riba iz zaštićenih u okolna područja pozitivno utječe i na bioraznolikost mora i na cjelokupno ribarstvo“, ističe Krstinić.
WWF-ovo istraživanje temelji se na takozvanoj metodi vizualnog cenzusa, kojom ronioci promatraju stanje morskog okoliša prema znanstveno utvrđenim metodama. Na Lastovu su uočene i invazivne vrste riba poput papigače, koja je bila rasprostranjena samo u istočnom dijelu Sredozemnog mora, a sada je u PP Lastovsko otočje jedna od dominantnih vrsta. Istodobno, znanstvenici su izrazili zabrinutost i zbog izostanka prisutnosti nekih riba poput kavale koja je prisutna na sličnim staništima u Sredozemnom moru.
WWF je već proveo istraživanje ribljih populacija na Lastovu 2018. godine, a novo će istraživanje ukazati postoji li značajna promjena. Finalni rezultati ovog istraživanja bit će dostupni početkom iduće godine.
WWF Adria / Ekovjesnik