Na klimatski apel Vlada RH odgovorila davanjem suglasnosti za eksploataciju ugljikovodika?
U sjeni događanja vezanih uz pandemiju COVID-19, Vlada RH daje suglasnost na ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na sedam istražnih polja?!?
Znanstvenici za klimu ponovno apeliraju na institucije RH da hitno razviju i implementiraju ambiciozne politike usporavanja i suočavanja s klimatskom krizom, kako bismo se što uspješnije mogli nositi s velikim izazovima koji su već s nama, a postajat će sve veći i zahtjevniji. Vrijedi li uistinu naša budućnost tih 22,8 milijuna kuna koliko će se godišnje uprihoditi temeljem davanja suglasnosti na ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na sedam istražnih polja?
U nastavku u cijelosti prenosimo današnje priopćenje Znanstvenika za klimu koje potpisuju dr.sc. Dubravka Vitali Čepo, izvanredna profesorica i predstojnica Zavoda za kemiju prehrane na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i dr.sc. Nikola Biliškov, viši znanstveni suradnik na Institutu Ruđer Bošković.
„U dubokoj sjeni zabrinjavajućih događanja vezanih uz pandemiju COVID-19, Vlada je dala suglasnost na ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na sedam istražnih polja te procijenila godišnje prihode od navedenih aktivnosti na cca 22,8 milijuna kuna. Time je pokazala da budućnost vidi u fosilnim izvorima energije, baš kao da ne vidi njihovu povezanost s klimatskim promjenama i ugrožavanjem zdravlja morskog ekosustava s obzirom na to da veći udio nafte čine kancerogeni spojevi, umjesto da se koncentrira na projekte širokog uvođenja obnovljivih izvora energije.
Pitamo se, je li time Vlada, i to djelima, a ne riječima, odgovorila na zahtjeve inicijative Znanstvenici RH za klimu (dalje Inicijativa), jasno artikuliranima u Apelu za sustavnu klimatsku akciju, a koji je prije gotovo dva mjeseca uručen institucijama zakonodavne i izvršne vlasti. Je li to smjer djelovanja Republike Hrvatske u odgovoru na sve oštriju klimatsku krizu? Je li to, konačno, odgovor nominalno najodgovornijih institucija za donošenje i provedbu okolišnih politika na sve jasniju potrebu proglašenja klimatske krize?
Pitamo se i je li doista potrebno ovakve odluke, s toliko dalekosežnim posljedicama, donositi pod okriljem mraka, u sveopćoj tjeskobi aktualne epidemije COVID-19. Pokušavaju li time institucije još jednom, na vrlo podmukao način, isključiti mogućnost sudjelovanja javnosti činjenicom da je trenutno sve što je tematski izvan okvira epidemije osuđeno na medijsku nevidljivost?
Inicijativa ne krije nezadovoljstvo ovakvim, rekli bismo, krajnje neodgovornim djelovanjem nominalno najodgovornijih institucija. Osim toga, radi se o eklatantnom primjeru ignoriranja pružene ruke pomoći od strane velikog broja znanstvenika RH, i to iz svih znanstvenih područja. Radi se i o ignoriranju znanstvenih rezultata, radi se i djelovanju u potpunom neskladu s energetskim i dekarbonizacijskim aspektima Europskog zelenog plana. Usprkos izjavama potpore i načelne podrške Inicijativi nakon sastanka s Ministrom zaštite okoliša, pokazuje se da MZOE ne prepoznaje razmjere problema i ne vidi potrebu za proglašavanjem krize i transformacijom dosadašnjeg smjera okolišne politike niti u jednom segmentu, jer ju, ovakvom kakva jest, smatra u potpunosti dostatnom.
Iako smo svjesni da ova će ova vijest ostati u sjeni prethodno spomenute, trenutno aktualnije javnozdravstvene krize, još jednom naglašavamo da teme klime i okoliša nisu i ne smiju biti „treće teme“. Iako pandemija COVID-19 nije direktna posljedica klimatskih promjena, podsjećamo na riječi prof. Đikića da su dramatične promjene u okolišu uzrokovane djelovanjem čovjeka veliki čimbenik nesigurnosti u smislu razvoja novih vrsta virusa i predviđanja njihovih učinaka na čovjeka. Također, među tzv. ekonomskim migranima raste udio klimatskih i na našim će ih granicama u predstojećim godinama biti sve više. Vrlo ozbiljne projekcije pokazuju da su klimatske migracije i perspektiva hrvatskih građana, osobito ako izostane djelovanje ili ako dopustimo ovakav način „suočavanja“ s klimatskom krizom.
Stoga ovim putem ponovno apeliramo na institucije Republike Hrvatske da hitno razviju i implementiraju ambiciozne politike usporavanja i suočavanja s klimatskom krizom. Smjer tih mjera mora biti utemeljen na najboljim raspoloživim rezultatima svih znanstvenih područja, kako bi se što uspješnije mogli nositi sa velikim izazovima koji su već s nama, a postajat će sve veći i zahtjevniji u bliskoj budućnosti. Nedjelovanje i krivo usmjereno djelovanje donosi neprocjenjivu materijalnu, ali i egzistencijalnu štetu.
Znanstvenici RH za klimu“
- Ekovjesnik