Sve toplija mora i oceani utječu na razvoj te smanjuju sposobnost kretanja i prilagodbe riba
Zbog klimatskih promjena zauvijek bismo mogli izgubiti pojedine vrste riba
Uslijed klimatskih promjena uskoro bi se mogla drastično smanjiti količina ribe u svjetskim morima i oceanima. Njihovo sve brže zagrijavanje, potpomognuto prekomjernim izlovom, dodatno će utjecati na smanjenje ribljeg fonda, kao i pokretljivost i sposobnost prilagodbe riba, tvrdi se u studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu „Nature Climate Change“.
U studiji koju su vodili Centar za napredne studije o sušnim zonama (El Centro de Estudios Avanzados en Zonas Áridas - CEAZA) u Čileu i britansko Sveučilište u Readingu, objavljenoj u mjesečniku „Nature Climate Change“, razmatra se povezanost globalnog zatopljenja i smanjenja ribljeg fonda u svjetskim morima i oceanima te posljedične promjene sposobnosti kretanja i prilagodbe riba novim životnim uvjetima. Ovakve promjene već su se događale u posljednjih 150 milijuna godina te postoje vrlo jasni dokazi o evoluciji ribljih vrsta, no procjene takvih predviđanja ipak otežava nedostatak empirijskih podataka koji obuhvaćaju širu vremensku i zemljopisnu skalu. U studiji se, korištenjem filogenetske metode, ukazuje kako su se određene riblje vrste, poput inćuna i haringa, sporije kretale u toplijim vodama te prelazile kraće udaljenosti. Nadalje, ribe su se brže kretale i razvijale pri većim promjenama temperatura, ali su te povijesne stope bile daleko niže od sadašnjih stopa zagrijavanja. Rezultati studije ipak upućuju na zaključak kako ćemo se u skoroj budućnost suočiti sa smanjenjem ribljeg fonda.
„Zagrijavanje mora i oceana ne samo da smanjuje razvoj ribljih vrsta, već smanjuje i njihovu sposobnost prelaska u prikladnije okruženje“, rekao je Chris Venditti s britanskog Sveučilišta u Readingu. „Naše istraživanje podržava teoriju da će klimatske promjene utjecati na količinu i veličinu riba, ali otkriva još veći problem da se one neće moći prilagoditi novim uvjetima tako učinkovito kao što se ranije mislilo.“
Profesor Venditti i njegovi kolege iz Čilea i Perua izvijestili su u časopisu „Nature Climate Change“ da su u svom istraživanju primijenili suptilne statističke tehnike na dokazima o evoluciji ribljih vrsta prikupljenih u međunarodnoj bazi podataka pod nazivom „The Fish Tree of Life“ kako bi dokazali povezanost promjena temperatura mora i oceana te sardinki (Clupeiformes), reda manjih riba iz razreda zrakoperki (Actinopterygii), koje su gospodarski najvažnije za ribolov svake primorske zemlje. Ova skupina obuhvaća atlantsku i pacifičku haringu, japansku i južnoameričku srdelu, inćune i druge vrste, no ono što vrijedi za jedan red riba vjerojatno će biti fatalno za gotovo sve vrste. Topliji oceani za ribe predstavljaju veći stres, ističu istraživači i dodaju kako im pravi stres tek slijedi.
Tijekom posljednjih 150 milijuna godina, ribe su se morale prilagoditi promjenjivim temperaturama, ali porast se u tisuću godina mjeri razlikom od oko 0,8 °C. Prema američkoj Nacionalnoj upravi za oceane i atmosferu (NOAA), temperatura mora i oceana je od 1981. godine svakog desetljeća rasla za čak 0,18 °C.
Prijetnja evoluciji i opstanku vrsta
Rezultati studije upućuju na ono što biolozi već odavno znaju, odnosno da se životinjske vrste suočene s višim temperaturama slabije razvijaju. Kako se morske vode zagrijavaju, smanjuje se koncentracija otopljenog kisika, mriještenje postaje sve problematičnije, a migracije sve hitnije, ali i teže za manje organizme s manjim rezervama energije.
U tradicionalnim svjetskim ribolovnim područjima smanjuje se sveukupna količina ulova, kao i veličine pojedinih riba. Najnovije istraživanje sugerira da bi zagrijavanje mora i oceana moglo ograničiti sposobnost preživljavanja isključivo na vrste koje se mogu prilagoditi promjenjivim uvjetima.
„Sve to imat će ozbiljne posljedice za riblji fond i našu sigurnost hrane", tvrdi profesor Venditti. „S temperaturom mora koja raste brže nego ikad, ribe će evolucijski vrlo brzo zaostati i boriti se za preživljavanje, a mnoge vrste koje najčešće jedemo mogle bi postati sve rjeđe ili čak izumrijeti u sljedećim desetljećima.“
S.F. / Ekovjesnik