Projekt „Gornji horizonti“ prijetnja su okolišu i životu uz rijeke
Ozbiljna prijetnja okolišu i bioraznolikosti riječnog područja u Bosni i Hercegovini, ali i u Hrvatskoj
„Gornji horizonti“, projekt izgradnje niza hidroelektrana i popratne infrastrukture na rijekama Neretvi, Trebišnjici, Buni i Bregavi, predstavljaju ozbiljnu prijetnju okolišu i bioraznolikosti tog područja, upozorili su predstavnici organizacija civilnog društva CEE Bankwatch Network i Mreže Aarhus centara u Bosni i Hercegovini.
Povodom Međunarodnog dana akcije za rijeke, koji se obilježava svakog 14. ožujka s ciljem podizanja svijesti o važnosti rijeka i njihove važnosti za zdravi okoliš i život na Zemlji, predstavnici organizacija civilnog društva CEE Bankwatch Network i Mreže Aarhus centara u Bosni i Hercegovini istaknuli su kako bi realizacija projekta „Gornji horizonti“ imala nesagledive posljedice na ekosustav, vodne resurse i lokalne zajednice koje žive uz i od rijeka.
Posebno je naglašena šteta koju bi hidroelektrana Dabar nanijela rijeci Neretvi i Hutovom blatu, jednom od najvažnijih močvarnih područja u Europi, zaštićenom Ramsarskom konvencijom. Naime, delta Neretve, ključno poljoprivredno područje, posljednjih godina bilježi salinizaciju, čime se njena ugroženost povećava zbog čega stanovnici strahuju za svoju budućnost.
„Pozivamo Vladu Republike Hrvatske da se aktivno uključi u prekogranični postupak procjene utjecaja na okoliš za hidroelektranu Bileća i spriječi uništenje neprocjenjivih ekosustava i rijeka. Kratkoročni interesi investitora ne smiju biti ispred interesa građana“, istaknula je Pippa Gallop stručnjakinja za energetsku politiku jugoistočne Europe iz CEE Bankwatch Networka.
Podsjetimo, Aarhus centar u BiH i Centar za životnu sredinu (CZZS) aktivno vode pravnu borbu protiv ovog projekta, a Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije RH krajem veljače zatražilo je informaciju o aktivnostima vezanim uz postupak procjene utjecaja na okoliš izgradnje hidroelektrane Bileća.
Nedavne sudske odluke poništile su nekoliko građevinskih dozvola za hidroelektranu Dabar, što predstavlja značajan korak u zaštiti okoliša i poštivanju zakonskih procedura. Također je ponesena i žalba Tajništvu Bernske konvencije, a u pripremi su i prijave drugim međunarodnim tijelima, uključujući Ramsarsku i Aarhušku konvenciju.
„Institucije moraju prepoznati dugoročne posljedice projekta 'Gornji horizonti' i usmjeriti resurse u razvoj alternativnih rješenja koja neće ugroziti prirodnu ravnotežu i kvalitetu života stanovnika uz rijeke“, zaključila je Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH.