Novo otkriće moglo bi otvoriti put novim terapijama za alergije na hranu
Alergije na hranu – sve češća pojava sa sve ozbiljnim posljedicama!
Znanstvenici sa Sveučilišta Washington u St. Louisu otkrili su ključne imunološke stanice koje u crijevima štite organizam od alergijskih reakcija na hranu. Otkriće – zasad potvrđeno na miševima – moglo bi u budućnosti pomoći razvoju učinkovitijih terapija za prevenciju alergija kod ljudi.
U svijetu, a osobito u zapadnim zemljama, bilježi se nagli porast broja ljudi koji pate od alergija na hranu – samo u SAD-u riječ je o oko 30 milijuna osoba, među kojima su četiri milijuna djeca. Alergijske reakcije, uzrokovane pogrešnim prepoznavanjem hrane kao prijetnje, mogu biti blage, ali i životno ugrožavajuće. Unatoč rastućoj prevalenciji, terapije koje bi spriječile razvoj alergija gotovo da i ne postoje.
„S obzirom na sve učestalije alergije na hranu koje znatno utječu na kvalitetu života, otkrivanje stanica koje uspostavljaju toleranciju na alergene važan je korak prema razvoju novih, ciljanih terapija“, izjavio je prof. Marco Colonna, voditelj istraživanja i profesor patologije na Sveučilištu Washington u St. Louisu.
Ključna uloga dendritičkih stanica u crijevima
Istraživanje, objavljeno u prestižnom znanstvenom časopisu Cell, fokusira se na malobrojnu, ali vrlo specijaliziranu skupinu imunoloških stanica poznatih kao RORγt+ dendritičke stanice, koje se nalaze u crijevima. Ranija su istraživanja ukazivala na njihovu prisutnost kod više vrsta, a Colonnin tim prvi ih je identificirao kod ljudi 2023. godine.
Kako bi ispitali njihovu funkciju, istraživači su miševima davali bjelančevinu jaja (ovalbumin), poznat alergen, oralno i intranazalno. Genetski modificirani miševi, bez RORγt+ dendritičkih stanica, razvili su alergijsku upalu pluća, dok su oni s očuvanim stanicama ostali tolerantni na alergen. Analiza je pokazala kako su upravo te stanice odgovorne za održavanje ravnoteže između „aktivirajućih“ i „smirujućih“ T stanica – ključnog mehanizma u prevenciji alergijskih reakcija.
„Uklanjanjem ovih stanica iz crijeva miševa, doslovno smo prekinuli toleranciju na alergene“, rekao je Patrick Rodrigues, jedan od glavnih autora studije. „Sad razmatramo može li se učiniti suprotno – potaknuti njihovu aktivnost kako bi se alergije spriječile.“
Potencijal za terapije koje stvaraju trajnu toleranciju
Trenutačno dostupne terapije za alergije – uključujući novoodobrenu injekciju koja blokira antitijela odgovorna za reakcije – djeluju tek nakon što se imunološki odgovor već pokrene. Nasuprot tome, ciljanje RORγt+ dendritičkih stanica moglo bi djelovati prije nastanka reakcije, odnosno spriječiti njezino pokretanje.
„Ako se pokaže da ove stanice doista imaju sposobnost uspostavljanja dugotrajne tolerancije, mogli bismo razviti terapiju koja ne samo da sprječava simptome, već i rješava uzrok alergijske reakcije“, zaključuje Shitong Wu, koautor studije.
Istraživanje je financirano sredstvima američkog Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH) i Švicarske nacionalne zaklade za znanost (SNF).
D.R. | Ekovjesnik