Ovog ljeta diljem svijeta mogu se očekivati iznadprosječne temperature, ponegdje i suše
El Niño će dodatno pojačati globalne vrućine, upozorava Svjetska meteorološka organizacija
Prema najnovijoj prognozi Svjetske meteorološke organizacije (WMO), tijekom ovog ljeta postoji 80-postotna vjerojatnost razvoja fenomena El Niño. Europa bi se pritom mogla suočiti s još izraženijim toplinskim valovima, dok će u pojedinim dijelovima svijeta porasti rizik od suše i poplava.
Iako je El Niño prirodni klimatski fenomen, njegove su posljedice danas znatno izraženije zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Krajem svibnja dijelovi zapadne Europe bilježili su rekordno visoke temperature pod utjecajem snažne toplinske kupole. Takve vremenske prilike mogle bi postati intenzivnije, dugotrajnije i učestalije kako se El Niño bude razvijao, a pojedini znanstvenici upozoravaju da bi njegovi učinci mogli potrajati sve do 2028. godine.
Iako se još ne može sa sigurnošću procijeniti njegov intenzitet, modeli WMO-a upućuju na to da će El Niño biti barem umjeren, a moguće i snažan. Postoji čak 90-postotna vjerojatnost da će se zadržati najmanje do studenoga. Potaknut neuobičajeno toplim vodama tropskog Pacifika, El Niño će prema prognozama tijekom lipnja, srpnja i kolovoza gotovo posvuda uzrokovati temperature više od prosjeka.
„Za razdoblje od srpnja do rujna, kolovoza do listopada te rujna do studenoga prognozira se nastavak prevladavanja uvjeta El Niña, uz vjerojatnost koja se stabilno kreće oko ili iznad 90 %. Istodobno je vjerojatnost neutralnih uvjeta tzv. južnog kolebanja El Niña (El Niño Southern Oscillation – ENSO) tek oko 10 %. Ponovni razvoj La Niñe smatra se malo vjerojatnim i prema dugoročnijim prognozama. Nacionalne meteorološke i hidrološke službe (National Meteorological and Hydrological Services – NMHS) tijekom nadolazećih mjeseci pomno će pratiti promjene stanja sustava ENSO te će prema potrebi objavljivati ažurirane prognoze i upozorenja“, ističe se u priopćenju Svjetske meteorološke organizacije (WMO).
U Europi je 2024. bila najtoplija godina u povijesti mjerenja
„Moramo se pripremiti za mogućnost snažnog El Niña koji bi mogao pojačati suše i obilne oborine te povećati rizik od toplinskih valova na kopnu i u oceanima. Posljednji El Niño, tijekom 2023. i 2024. godine, bio je među pet najsnažnijih zabilježenih te je pridonio rekordno visokim temperaturama zabilježenima 2024. godine“, izjavila je glavna tajnica Svjetske meteorološke organizacije (WMO) Celeste Saulo.
„Stručnjaci WMO-a tijekom nadolazećih mjeseci pomno će pratiti razvoj situacije kako bi vladama, humanitarnim organizacijama i sektorima osjetljivima na klimatske promjene pružili pravodobne informacije za donošenje odluka. Sezonske prognoze i sustavi ranog upozoravanja od presudne su važnosti za spašavanje života te ublažavanje posljedica za gospodarstvo i lokalne zajednice“, dodala je Celeste Saulo.
Podsjetimo, prema Izvješću o stanju klime u Europi za 2024. godinu (ESOTC 2024), koji su u travnju 2025. objavili Copernicusova služba za klimatske promjene (C3S) i Svjetska meteorološka organizacija (WMO), Europa se tada suočila s izrazito različitim vremenskim uvjetima: istok kontinenta pogodile su suša i ekstremne vrućine, dok su zapad zahvatile obilne oborine i poplave.
„Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava, a utjecaji klimatskih promjena vrlo su jasni. 2024. bila je najtoplija zabilježena godina u Europi, s rekordnim temperaturama u središnjim, istočnim i jugoistočnim regijama. Snažne oluje i poplave odnijele su najmanje 335 života te su, prema procjenama, utjecale na najmanje 413 000 ljudi. Tijekom godine zabilježeni su upečatljivi klimatski kontrasti između istoka i zapada, s ekstremno suhim i često rekordno toplim uvjetima na istoku te toplim, ali vlažnim uvjetima na zapadu“, istaknuto je u izvješću.
Svjetska meteorološka organizacija upozorava kako će posljedice ove godine biti još snažnije te će se širiti na veća područja.
Ujedinjeni narodi ranije su procijenili da postoji 86-postotna vjerojatnost da će neka od nadolazećih godina nadmašiti temperaturni rekord iz 2024. godine. Klimatolozi pritom upozoravaju da bi kombinacija snažnog El Niña i ubrzanog globalnog zagrijavanja mogla potaknuti čitav niz ekstremnih vremenskih pojava.
Topliji oceani i atmosfera dodatno pojačavaju posljedice
Iako se ne smatra da klimatske promjene povećavaju učestalost ili snagu El Niña, one mogu znatno pojačati njegove posljedice. Topliji oceani i atmosfera sadrže više energije i vlage, što pogoduje nastanku toplinskih valova, obilnih oborina i drugih ekstremnih vremenskih događaja.
Koliko bi El Niño mogao trajati?
Prema podacima WMO-a, temperature površine mora (SST) počele su se približavati pragu za razvoj El Niña između kraja travnja i sredine svibnja ove godine. Potpovršinske temperature mora u tropskom Pacifiku trenutačno su više od 6 °C iznad prosjeka, što predstavlja velik rezervoar topline koji dodatno zagrijava površinske slojeve oceana.
Ovaj prirodni klimatski fenomen obično se javlja svakih dvije do sedam godina i traje između devet i dvanaest mjeseci. Najveći intenzitet uglavnom doseže između studenoga i veljače, dok su njegovi učinci na globalne temperature često najizraženiji tijekom druge godine razvoja.
Posljedice se razlikuju ovisno o snazi i trajanju fenomena, dobu godine u kojem se razvija te njegovoj interakciji s drugim klimatskim čimbenicima.
Suša u nekim regijama, više vrućina gotovo posvuda
Za razdoblje od lipnja do kolovoza 2026. WMO prognozira temperature više od prosjeka u gotovo svim dijelovima svijeta. Istodobno se manje oborina od uobičajenog očekuje u južnoj Aziji, na području Afričkog roga i u Srednjoj Americi, gdje bi tijekom važnih kišnih i vegetacijskih razdoblja moglo prevladavati toplije i suše vrijeme.
„Nastavit ćemo pozorno pratiti razvoj situacije kako bismo pravodobno informirali vlade, humanitarne organizacije i klimatski osjetljive sektore. Sezonske prognoze i sustavi ranog upozoravanja ključni su za spašavanje života i ublažavanje posljedica za gospodarstvo i društvo“, istaknula je Celeste Saulo.
Svjetska meteorološka organizacija istodobno je objavila i dopunjeno Globalno sezonsko klimatsko izvješće, koje uzima u obzir i druge klimatske čimbenike te omogućuje preciznije regionalne prognoze.
Stjepan Felber | Ekovjesnik