Jeste li vidjeli planinske ljepotice?
Zavod za zaštitu okoliša i prirode započinje novu akciju praćenja opažanja strogo zaštićenih vrsta
Zavod za zaštitu okoliša i prirode poziva na sudjelovanje u prikupljanju podataka o prirodi u novoj akciji opažanja planinskih biljnih vrsta. Akcija će biti usredotočena na pet strogo zaštićenih vrsta hrvatskih planina, a opažanja će se prikupljati preko platforme iNaturalist.
Riječ je o sljedećim strogo zaštićenim vrstama koje su u Hrvatskoj zaštićene Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/2013, 73/2016), a njihovo se stanje na razini čitave Europe prati kroz Direktivu o staništima.
Kitaibelov pakujac (Aquilegia kitaibelii Schott) rijetka je vrsta koja naseljava područje Velebita, Gorskog kotara, Kapele i Dinare, odnosno ilirsko-dinarske vapnenačke stijene, planinska točila i kamenite ponikve. Raste na specifičnom staništu koje je osjetljivo na promjene klimatskih uvjeta te se, prema Crvenom popisu, smatra gotovo ugroženom vrstom. Može narasti 10-40 centimetara, a najbolje se prepoznaje po dlakavim liskama i modrim cvjetovima. Cvjeta u srpnju.
Gorska moravka (Arnica montana L.) uglavnom se pronalazi na području Gorskog kotara, ali je vrsta zabilježena i na području Učke, Žumberka, Samoborskog gorja i Velebita. Može se pronaći na travnjačkim, otvorenim i sunčanim staništima planinskih predjela. Indikatorska je vrsta za kisela i humozna tla. Cvjetovi su tamnožuti, dlakavi i ugodna mirisa. Gorska moravka poznata je u pučkoj medicini po svome ljekovitom učinku zbog čega se i pretjerano bere, zbog čega prema posljednjoj procjeni ima status osjetljive vrste (VU).
Planinski kotrljan (Eryngium alpinum L.) rasprostranjen je od planina Gorskog kotara (Risnjaka, Snježnika, Bjelolasice, Bitoraja, Kapelskog masiva s Bijelim i Samarskim stijenama), Ličke Plješevice, cijelom dužinom Velebita do Biokova, Dinare i Kamešnice. Raste na livadama i travnjacima na vapnenačkoj podlozi, a može se pronaći i uz rub ponikava i klekovine bora. Može se prepoznati prema širokim pricvjetnim listovima i sitnim cvjetovima bjelkaste ili modre boje.
Žuti srčanik (Gentiana lutea L.) nastanjuje travnjake, ponekad dolazi u sastavu klekovine bora krivulja, rjeđe među stijenama ili čak u pukotinama stijena. Biljka može doseći visinu od 140 centimetara, a odlikuju je listovi prepoznatljivo plavkastozelene boje i veliki cvjetovi zlatnožute boje. Cvate od lipnja do kolovoza, tek nakon 15-20 godina starosti. Najveći uzrok smanjenja populacije je ilegalno sakupljanje zbog ljekovitog učinka korijena. Vađenjem čitave biljke iz tla, skupa s korijenom, otežava se samostalni oporavak vrste.
Velebitska degenija (Degenia velebitica (Degen) Hayek) malena je gusto zbijena biljka, srebrnastobijele boje i malih žutih cvjetova. Usko je rasprostranjena vrsta, zabilježena na svega nekoliko lokaliteta na Velebitu. Raste na vapnenačkim točilima i u pukotinama stijena s malom količinom tla. Može cvjetati već u travnju, ovisno o lokalnim vremenskim prilikama i nadmorskoj visini. Prema Crvenom popisu velebitska degenija je ugrožena vrsta.
„Osim nacionalno, ove vrste zaštićene su i na europskoj razini i to na način da su uvrštene u Priloge II, IV i V Direktive o staništima, osnove europskog zakonodavstva u zaštiti prirode. Prema posljednjem izvješću o stanju očuvanosti vrsta i staništa od interesa za EU, kitajbelov pakujac, planinski kotrljan i žuti srčanik dobrog su stanja očuvanosti, a gorska moravka i velebitska degenija su nepovoljnog stanja zbog branja te gubitka prirodnih staništa.“, ističu u Zavodu za zaštitu okoliša i prirode.
Glavna opasnost za sve ove vrste je prirodna sukcesija
Izostankom košnje ili ispaše planinskih travnjaka prirodna sukcesija – razvoj grmlja i drvenastog raslinja – uzrokuje nestanak otvorenih staništa. Tako se gubi bioraznolikost jer nestaju vrste ovisne o travnjacima, a nestankom travnjaka ne gube se samo biljne vrste nego i različite životinje, poput ptica i oprašivača. Klimatske promjene ubrzavaju ovaj proces pa bi vrste planinskih travnjaka ubrzano mogle gubiti sve veće površine svog staništa.
Zavod za zaštitu okoliša i prirode ovom akcijom želi potaknuti sve planinare i zaljubljenike u hrvatske planine da bolje upoznaju naše zanimljive, vrijedne i jedinstvene planinske vrste. Također, važno je podsjetiti da i vrstama koje rastu na planinama, čak i na slabo dostupnim mjestima, prijete određeni pritisci i prijetnje, a neke su vrste čak i u opasnosti od nestajanja. Zbog toga je važno da ih se čuva, da ih se ne oštećuje ili ne uzima iz prirode.
Svako opažanje doprinosi boljem poznavanju vrste i njezinoj zaštiti
„Dojavama o njihovom opažanju možete nam pomoći da saznamo točnu rasprostranjenost vrsta te istu pratimo kroz godine. Bolje poznavanje vrsta doprinosi njihovoj zaštiti zato što omogućava stručnjacima da kvalitetnije izrađuju planove upravljanja područjima i vrstama, planiraju uspostavu novih zaštićenih područja, kvalitetnije sagledavaju utjecaj planiranih zahvata na prirodu i lakše planiraju nova znanstvena istraživanja“, ističu u Zavodu.
Za sudjelovanje u akciji potrebno je instalirati aplikaciju iNaturalist na mobilni uređaj, registrirati se i početi dojavljivati. Jednom instaliranu aplikaciju možete dalje koristiti za prijavu opažanja biljnih i životinjskih vrsta, a aplikacija vam može pomoći i u determinaciji nepoznatih vrsta te pokazati opažanja vrsta koje vas zanimaju.
„Svako opažanje spomenutih pet planinskih vrsta na području Republike Hrvatske obogatit će, između ostalog, i naš projekt. Ukoliko se u aplikaciji pridružite projektu 'Jeste li ih vidjeli? – planinske ljepotice' lakše ćete pratiti njegove novosti i sakupljene vrste. Podaci uneseni u iNaturalist javnosti će biti dostupni i na BioAtlasu, središnjem mjesto za pohranu i pregled podataka o bioraznolikosti Hrvatske“, zaključuju u Zavodu za zaštitu okoliša i prirode.