Poljska tvrtka ENEA mora sanirati štete na rijeci Visli
Prvi slučaj odgovornosti elektrane za štetu u okolišu u Poljskoj
Poljska državna energetska tvrtka ENEA suočava se s prvim slučajem u zemlji u kojem je nadležno tijelo formalno naložilo sanaciju štete nanesene riječnom ekosustavu i zaštićenim vrstama riba. Odluka bi mogla postati važan presedan za primjenu europskog zakonodavstva o odgovornosti za okoliš i za rad starih termoelektrana diljem Europe.
Prvi put u Poljskoj jedno je tijelo za zaštitu okoliša formalno naložilo energetskoj tvrtki da sanira štetu nanesenu zaštićenim vrstama riba. Regionalna uprava za zaštitu okoliša u Varšavi (RDOŚ) 28. svibnja 2026. uputila je službeni zahtjev tvrtki Enea Wytwarzanie, operateru termoelektrane Kozienice, tražeći da u roku od 60 dana dogovori mjere sanacije štete prouzročene na rijeci Visli i njezinim zaštićenim ribljim vrstama.
„Ovo je prvi uspješan pokušaj da se u Poljskoj pravno utvrdi odgovornost za štetu nanesenu riječnom ribljem fondu. Slučaj ima značenje daleko izvan granica Poljske”, izjavio je Robert Wawręty iz udruge Towarzystwo na rzecz Ziemi (Društvo za Zemlju).
Tvrtka Enea Wytwarzanie je podružnica grupe ENEA S.A., jedne od najvećih poljskih energetskih tvrtki koje proizvode električnu energiju iz ugljena, u kojoj poljska država ima kontrolni vlasnički udio. Termoelektrana Kozienice, smještena na rijeci Visli oko 100 kilometara južno od Varšave, upravlja jednim od najvećih poljskih protočnih sustava hlađenja koji vodu za hlađenje zahvaća izravno iz rijeke.
Visla je najduža rijeka u Poljskoj i dio je mreže Natura 2000, a zahvaćeni riječni sektor procjenjuje se u skladu s Okvirnom direktivom Europske unije o vodama (2000/60/EZ).
Postupak se temelji na poljskom Zakonu za odgovornost za štetu u okolišu kojim je u nacionalno zakonodavstvo prenesena europska Direktiva o odgovornosti za okoliš (2004/35/EC) iz 2004. godine. Prijavu su još 2021. podnijele udruge Towarzystwo na rzecz Ziemi i EKO-UNIA, a aktualni zahtjev za sanacijom prvi je konkretan rezultat petogodišnjeg postupka koji su pokrenule nevladine organizacije.
„Unatoč EU Direktivi o odgovornosti za okoliš ovakvi slučajevi gotovo nikada ne dođu do faze sanacije štete. Presudnu ulogu ovdje je vjerojatno odigrala recenzirana znanstvena literatura koju nije bilo moguće ignorirati”, rekao je Robert Wawręty.
Temelj postupka predstavljaju višegodišnja istraživanja koja je vodio ihtiolog prof. Tomasz Mikołajczyk, a objavljena su u znanstvenom časopisu Knowledge & Management of Aquatic Ecosystems.
Prema rezultatima istraživanja, sustav hlađenja termoelektrane svake godine usmrti pripadnike 23 vrste riba, među kojima je šest zakonom zaštićenih vrsta. Znanstvenici procjenjuju da godišnje strada čak 102 milijuna mlađi, odnosno do polovice svih ličinki riba u blizini elektrane.
Istraživanje je također pokazalo da ispuštanje zagrijane rashladne vode povisuje temperaturu rijeke za više od 5 °C, pri čemu je zabilježena najviša temperatura od 31,8 °C.
„Smrtnost koju uzrokuje elektrana nije prirodna i može imati katastrofalne posljedice za riblje populacije i cjelokupni riječni ekosustav”, upozorio je prof. Mikołajczyk iz Laboratorija za ihtiološka istraživanja i ekspertize (PEBI).
Tvrtka Enea Wytwarzanie istodobno je naručila vlastiti monitoring preko državnog Instituta za slatkovodno ribarstvo, koji nije utvrdio značajniju štetu. Rezultati tog istraživanja dostavljeni su RDOŚ-u, ali nikada nisu javno objavljeni.
„Troškove tog višegodišnjeg monitoringa snosili su dioničari, uključujući porezne obveznike. Nije poznato koliko je istraživanje stajalo ni zašto se njegovi zaključci toliko razlikuju od rezultata objavljenih u recenziranim znanstvenim radovima”, rekao je Radosław Gawlik iz udruge EKO-UNIA.
Dodatnu težinu slučaju daje činjenica da je Grupa ENEA u svojoj analizi dvostruke materijalnosti prema standardima ESRS već ranije identificirala protočni sustav hlađenja u Kozienicama kao „značajan negativan utjecaj na bioraznolikost“. Unatoč tome, prije intervencije RDOŚ-a nisu poduzete konkretne mjere za smanjenje štete.
Tvrtka Enea Wytwarzanie u svom priopćenju ističe da je „iznenađena zahtjevom“ te se poziva na rezultate vlastitog monitoringa, postojeće tehničke mjere ublažavanja utjecaja te činjenicu da je u posljednje tri godine smanjila zahvaćanje vode za 25 posto. Također tvrdi da još nije donesena formalna odluka nadležnog tijela te najavljuje da će zatražiti dodatna pojašnjenja.
Tvrtka sada ima 60 dana za predlaganje mjera sanacije. Ako to ne učini, RDOŚ može donijeti obvezujuće rješenje na koje je moguće podnijeti žalbu. Slučaj je posebno važan jer u Poljskoj postoji još dvanaest termoelektrana sa sličnim sustavima protočnog hlađenja, a nijedna dosad nije bila predmet ovakvog postupka.
„Većina tih postrojenja stara je nekoliko desetljeća. Istodobno se grade novi plinski blokovi koji koriste iste sustave hlađenja štetne za okoliš. Ako se taj trend nastavi, ribe će i dalje stradavati u golemim razmjerima”, upozorio je Wawręty.
Prof. Mikołajczyk smatra da bi se šteta mogla odmah smanjiti ograničavanjem rada elektrane tijekom noći između travnja i srpnja, kada riječnim tokom prolaze ličinke riba. „Prepolovljavanje zahvaćanja vode smanjilo bi gubitke ribljeg fonda za više desetaka posto. Dugoročno rješenje je potpuno napuštanje protočnih sustava hlađenja”, zaključio je prof. Mikołajczyk.
Stjepan Felber | Ekovjesnik