U Jeruzalemu pronađene pougljenjene drvene grede iz razdoblja razaranja Prvog hrama
JERUZALEM | Iznimna očuvanost drvenih greda omogućit će preciznije datiranje razdoblja Prvog hrama, što ovo otkriće čini znanstveno posebno vrijednim
Masivne drvene grede potječu iz građevine iz razdoblja Prvog hrama koja se urušila tijekom razaranja Jeruzalema 586. godine prije Krista, kada je grad osvojio babilonski kralj Nabukodonosor II., najveći vladar Novobabilonskog Carstva.
Pougljenjene drvene grede otkrivene su tijekom arheoloških istraživanja koje u Jeruzalemu provode Izraelska uprava za starine (IAA) i Sveučilište u Tel Avivu. Grede su pronađene unutar građevine koja se urušila u velikom požaru tijekom razaranja Prvog hrama, a pretpostavlja se da ih je gotovo 2600 godina sačuvao sloj žbuke koji se uslijed požara rastalio i prekrio spaljeno drvo.
Izvanredno otkriće nedavno je zabilježeno na arheološkom nalazištu u Gradu Davidu, unutar Nacionalnog parka Jeruzalemske zidine, gdje Izraelska uprava za starine i Sveučilište u Tel Avivu provode dugogodišnja istraživanja.
Prema riječima voditeljice iskopavanja Efrat Bocher, grede su najvjerojatnije činile krov unutarnjeg dvorišta građevine iz razdoblja Prvog hrama.
„Tijekom razaranja urušile su se na pod. Smatramo da je žbuka koja je oblagala zidove građevine, rastaljena u požaru, prekrila spaljene grede te omogućila njihovo očuvanje“, rekla je Bocher.
Godovi drva omogućuju dosad najpreciznije datiranje nalaza iz razdoblja Prvog hrama
Posebnu znanstvenu vrijednost otkriću daje činjenica da pronađene grede imaju velik broj godova.
„U Izraelu je iznimno rijetko pronaći drvo s tako velikim brojem godova“, istaknula je dr. Johanna Regev iz Izraelske uprave za starine i Instituta za znanost Weizmann, koja proučava nalaz.
„U Gradu Davidu pronašli smo debele grede s velikim brojem godova, što pruža izniman istraživački potencijal jer veći broj godova omogućuje znatno preciznije datiranje. Donedavno smo nalaze iz ovog razdoblja mogli datirati unutar raspona od nekoliko stotina godina. Danas, kada na terenu odvajamo i analiziramo svaki god zasebno, možemo postići mnogo veću preciznost te vremenski raspon suziti na svega desetak godina.“
- Pougljenjene drvene grede otkrivene tijekom arheoloških istraživanja u Gradu Davidu. © Reut Vilf | City of David | Israel Antiquities Authority
Svjesno očuvanje sjećanja na razaranje grada
Arheolozi smatraju da su stanovnici koji su se vratili u Jeruzalem nakon babilonskog sužanjstva, započinjući obnovu grada, vjerojatno svjesno odlučili sačuvati tragove razaranja ostavljajući dijelove ruševina kao trajni podsjetnik na katastrofu.
„Koncept tzv. krajolika sjećanja poznat je u mnogim kulturama diljem svijeta“, objašnjava dr. Yiftah Shalev, koji vodi istraživanja u ime Izraelske uprave za starine zajedno s prof. Yuvalom Gadotom sa Sveučilišta u Tel Avivu.
„Očuvanje sjećanja jedna je od temeljnih ljudskih potreba – želja da se sačuva ono što je nekada postojalo. Ovdje to vidimo u najjasnijem obliku: stanovnici su svjesno odlučili ostaviti ruševine kao trajno svjedočanstvo razaranja te izgraditi novi sloj grada iznad njih.“
Otkriće uoči Tiša B'Ava
Otkriće je objavljeno neposredno uoči Tiša B'Ava, dana žalosti u židovskoj tradiciji kojim se obilježava razaranje Prvog i Drugog hrama.
Efrat Bocher istaknula je kako nalazi ostavljaju dojam da arheolozi svjedoče samom trenutku razaranja Jeruzalema. „To je duboko dirljivo“, kazala je Efrat Bocher.
Izraelski ministar baštine Amichai Eliyahu izjavio je kako tlo Jeruzalema i dalje pruža opipljive dokaze drevne povijesti grada.
„Drvene grede spaljene tijekom razaranja Prvog hrama snažan su podsjetnik na prisutnost židovskog naroda u Jeruzalemu prije oko 2600 godina. Uoči Tiša B'Ava ovo otkriće potvrđuje da naša povezanost s Jeruzalemom nije utemeljena samo na vjeri nego i na povijesti, arheologiji i kolektivnom sjećanju. Naša je odgovornost nastaviti otkrivati, čuvati i prenositi ovu baštinu budućim naraštajima“, izjavio je ministar Eliyahu.
Stjepan Felber | Ekovjesnik
- Dopušteno je citiranje kraćih dijelova članka uz obvezno navođenje autora, izvora i poveznice na izvorni članak. Svako preuzimanje cjelovitog članka ili njegovih većih dijelova bez izričitog odobrenja autora predstavlja povredu autorskih prava.