Prije nekoliko dana Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba na društvenim mrežama pohvalio se infografikom kojom ponosno ističe da zelene površine čine 75,3 posto površine Grada Zagreba. Prema tom podatku Zagreb je očito „zeleniji“ i od samog Beča - „najzelenije prijestolnice svijeta“, koji eto jedva jedvice godinama uspijeva zadržati konstantan udio zelenih površina od preko 50 posto.

Prema podacima dublinskog gradskog vijeća, mjera privremene zabrane prometa u jednoj od dvije glavne trgovačke ulice u središtu grada i njenom neposrednom okruženju, već je tijekom prvog vikenda provođenja utjecala na značajno povećanje prometa trgovina i ugostiteljskih objekata. Stoga će zabrana prometa u ulici Grafton Street tijekom sljedeća tri vikenda trajati duže i vrijedit će od 11-23 sata, javlja irska nacionalna televizija RTÉ.

Kupališta, vodena igrališta, česme, parkovi, stupovi s rashladnom maglicom… i mobilna aplikacija za brz put do osvježenja!

„Ljudi žele više slobodnog prostora za pješačenje i vožnju bicikala, više mjesta za sebe, a manje za automobile“, kaže dugogodišnji gradonačelnik Graza Siegfried Nagl koji smatra da je glavnom gradu Štajerske potreban veliki zaokret u prometnoj politici i zaštiti klime.

Obrasci europskih poplava i suša se mijenjaju te postaju sve ekstremniji i daleko izgledniji s porastom temperatura

Današnjom akcijom aktivista i aktivistkinja Extinction Rebellion Zagreb ispred Uprave INA-e u Novom Zagrebu, 10-metarskom trakom ograđen je ulaz u zgradu te simbolički zabranjen pristup mjestu klimatskog zločina, najprljavijoj industriji u Hrvatskoj – industriji nafte i plina.

Resor zaštite okoliša i prirode mora biti zaseban jer će ponovno pripajanje ostalim resorima marginalizirati okolišni sektor, a posebno na čelu s Tomislavom Ćorićem, ističe Zelena akcija.

Pandemija COVID-19 redefinira urbani prostor onakav kakav poznajemo i koristimo. Potreba olakšavanja kretanja, prvenstveno pješaka i biciklista, te omogućavanje sigurnog boravka na javnim površinama, postaju najvažniji elementi urbanog života koji bi zauvijek mogli promijeniti izgled naših gradova.

Sjećate se izvještaja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) iz listopada 2018. godine prema kojem nam preostaje još svega desetak godina da globalno zatopljenje zadržimo na najviše 1,5 °C, nakon čega će zatopljenje od samo pola stupnja znatno pogoršati rizik od poplava, suša, ekstremnih toplina i siromaštva za stotine milijuna ljudi? Čini se da ćemo taj prag prijeći puno ranije nego što smo mislili i to već tijekom narednih pet godina.

Imperativ suočavanja s klimatskom krizom na nacionalnoj razini nameće potrebu za fokusiranim djelovanjem uz koordinaciju jednog ministarstva čiji je resor isključivo zaštita okoliša i prirode, ističu Znanstvenici za klimu.