Institut za solarne energetske sustave Fraunhofer ISE i Sveučilište u Freiburgu istraživali su učinke plutajućih fotonaponskih sustava na jezera. Potvrdili su da sustavi nisu utjecali na kvalitetu vode, a s obzirom na klimatske promjene mogli bi čak dati i pozitivan doprinos stanju jezera.

Aktivisti Greenpeacea su na svjetski poznatim Morskim orguljama u Zadru postavili desetmetarsku instalaciju hobotnice, s porukom „More se čuvati mora“, kao apel hrvatskoj Vladi i Saboru za što bržom ratifikacijom globalnog Sporazuma o svjetskim morima.

Pri Ministarstvu zdravstva RH 2017. godine izrađen je Protokol o postupanju i preporuke za zaštitu od vrućine koji uključuje potrebne postupke za pripravnost i djelovanje na nacionalnoj i lokalnoj razini u slučaju opasnosti od toplinskog vala, ali i preporuke za smanjenje rizika, kako za pojedince, tako i u institucionalnim uvjetima.

„Samo jedna Zemlja” bio je slogan Stockholmske konferencije, prve svjetske konferencije o zaštiti čovjekova okoliša održane 1972. godine. 50 godina kasnije, slogan još uvijek vrijedi i nikad nije bio aktualniji jer ovaj planet je naš jedini dom. Stoga se ovogodišnjim Svjetskim danom zaštite okoliša želi naglasiti važnost kolektivnog i transformativnog djelovanja na globalnoj razini.

Gubimo sve više biljnih vrsta, dok se neke vrste šire velikim područjem. Novo istraživanje po prvi put dokazuje ubrzan pad biološke raznolikosti u visokim planinama, kao i u šumama te na livadama i pašnjacima u nizinama. Glavni razlog promjena biljnih vrsta su povećane količine dušika u tlu koje su uzrokovane intenzivnom poljoprivredom.

Novo izvješće koje je objavila Globalna mreža za praćenje koraljnih grebena otkrilo je kako je zbog klimatskih promjena od 2009. do 2018. godine uništeno oko 14 posto svjetskih koraljnih grebena. Tako je u manje od jednog desetljeća zbog zagrijavanja oceana došlo do masovnog izbjeljivanja koralja.

Studija Sveučilišta Ujedinjenih naroda, akademske i istraživačke institucije UN-a, razmatra 10 različitih katastrofa koje su se dogodile 2020. i 2021. godine te otkriva njihovu međusobnu povezanost, iako su se dogodile u različitim dijelovima svijeta.

Iako velike i vrlo velike opasnosti od šumskog požara u području jugoistočne Europe nisu neobične za ovo doba godine, toplinski valovi predstavljaju savršenu podlogu za širenje požara u slučaju njihovog izbijanja. No, uz vruće i sušne uvjete, značajan je i ljudski utjecaj.

Dan ekološkog duga (eng. Earth Overshoot Day) označava dan na koji je potražnja čovječanstva za prirodnim resursima u određenoj godini premašila ono što Zemlja može obnoviti u jednoj godini. Preostali dio godine živimo na ekološki dug i nastavljamo ga povećavati crpeći zalihe Zemljinih resursa te akumulirajući CO2 u atmosferi.

Prema opsežnoj analizi Svjetske meteorološke organizacije (WMO), suše, oluje, poplave i ekstremne vrućine su osim golemih materijalnih šteta uzrokovale i najveći gubitak ljudskih života u posljednjih 50 godina (1970.-2019.).