Proučite Protokol o postupanju i preporuke za zaštitu od vrućine. Trebat će nam!
Pri Ministarstvu zdravstva RH 2017. godine izrađen je Protokol o postupanju i preporuke za zaštitu od vrućine koji uključuje potrebne postupke za pripravnost i djelovanje na nacionalnoj i lokalnoj razini u slučaju opasnosti od toplinskog vala, ali i preporuke za smanjenje rizika, kako za pojedince, tako i u institucionalnim uvjetima.
Porast temperature u ljetnom razdoblju izravno utječe na zdravstveno stanje milijuna ljudi, a u Europi je zabilježena i veća stopa smrtnosti uslijed velikih vrućina, ističe se na stranicama Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu. Potaknuta tim negativnim trendovima radna skupina Ministarstva zdravstva RH je 2017. godine izradila Protokol o postupanju i preporuke za zaštitu od vrućina koji možete preuzeti ovdje.
Protokol uključuje potrebne postupke za pripravnost i djelovanje na nacionalnoj i lokalnoj razini u slučaju opasnosti od toplinskog vala, kao i preporuke za smanjenje rizika za pojedince te u institucionalnim uvjetima. Njime se, također, utvrđuju obveze pojedinih sudionika nakon prognoze toplinskog vala te savjeti kako reagirati i ponašati se tijekom vala velikih vrućina na koje na svojim stranicama redovito upozorava Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ).
Upute za zaštitu zdravlja građana od visokih temperatura mogu se pronaći i na mrežnim stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, posebice preporuke za zaštitu od velikih vrućina i preporučene mjere zaštite zdravlja za starije osobe pri izlaganju visokim temperaturama zraka iznad 30 °C.
>>> Pročitajte još >>> Sjene drveća mogu ohladiti gradove za 5 °C
- Foto: Pixabay
Europsko urbano stanovništvo, a posebno ono u zapadnoj Europi, ove se godine još ranije počelo kuhati na velikim vrućinama. Kako ljudski utjecaj na klimu postaje sve izraženiji, toplinski valovi će ljeti postati sve češća pojava opasna za ljudsko zdravlje, posebno za osjetljive skupine kao što su mala djeca, kronični bolesnici i starije osobe, ali i svi ljudi koji rade ili borave na otvorenom prostoru. Pritom, naravno, ne smijemo zaboraviti na kućne ljubimce i ostale životinje kojima dostupnost svježe vode također pomaže pri lakšem podnošenju velikih ljetnih vrućina.
Čelnici brojnih europskih gradova već se duži niz godina sve više posvećuju borbi protiv klimatskih promjena, odnosno njihovoj prilagodbi, kako bi svom stanovništvu olakšali život tijekom razdoblja vrlo visokih temperatura. Neki su gradovi toj borbi izuzetno posvećeni ili su uspješniji od drugih, a neki već služe kao primjer ostalim gradovima širom Europe i svijeta. Nažalost, hrvatski gradovi, ali i većina gradova zemalja regije ne mogu se svrstati ni u jednu od navedenih kategorija, ali još veći problem predstavlja potpuna nepripremljenost na ekstremne vremenske uvjete koji će u budućnosti postati sve učestaliji.
Podsjetimo, toplinski val može biti smrtonosan, posebice za najranjiviji dio populacije - starije i bolesne osobe te djecu. Procjenjuje se kako je u cijeloj Europi toplinski val 2003. godine odnio najmanje 30.000 života, a temperature zraka tada su dosegle 40 °C. Tog je ljeta samo u Francuskoj zabilježeno 14.000 smrtnih slučajeva, ponajviše u Parizu.
Prošlog ljeta u Europi su oboreni mnogi temperaturni rekordi, a vrlo visoke temperature ove su godine zabilježene već u svibnju i lipnju.
S.F. / Ekovjesnik