UN: Ljudska aktivnost uzrok je katastrofa u cijelom svijetu

Sve strašnije posljedice ljudskog utjecaja

Studija Sveučilišta Ujedinjenih naroda, akademske i istraživačke institucije UN-a, razmatra 10 različitih katastrofa koje su se dogodile 2020. i 2021. godine te otkriva njihovu međusobnu povezanost, iako su se dogodile u različitim dijelovima svijeta.

Katastrofe poput ciklona, poplava i suša povezane su više nego što se prije mislilo, a ljudska aktivnost je zajednička nit, otkriva nova studija Sveučilišta Ujedinjenih naroda (UNU) koja je objavljena u srijedu 8. rujna. Kako se ističe u priopćenju UN-a, studija se temelji na 6. izvješću 1. radne skupine Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), objavljenom 9. kolovoza ove godine, te novim ažuriranim klimatskim podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), koji pokazuju da je ljudski utjecaj potaknuo globalno zagrijavanje brzinom koja je bez presedana u posljednjih 2000 godina.

Tijekom posljednje dvije godine dogodilo se nekoliko dosad nezabilježenih katastrofa i ekstremnih vremenskih događaja, uključujući pandemiju COVID-19, hladni val koji je opustošio saveznu američku državu Teksas, požare koji su širom svijeta uništili milijune hektara šuma, kao i devet jakih oluja u Vijetnamu - u rasponu od samo sedam tjedana.

Topliji Arktik uzrokovao hladni val u Teksasu

Iako su se sve navedene katastrofe dogodile u različitim dijelovima svijeta, udaljenima tisućama kilometara, studija pokazuje kako su međusobno povezane i mogu imati posljedice za ljude koji žive na velikim udaljenostima. Kao primjer se navodi povezanost nedavnog toplinskog vala na Arktiku i hladnog vala u Teksasu. Naime, na Arktiku su 2020. godine zabilježene neobično visoke temperature zraka, kao i druga najniža pokrivenost ledom. Ovaj topli zrak destabilizirao je polarni vrtlog, masu hladnog zraka iznad sjevernog pola, dopuštajući hladnijem zraku kretanje prema jugu do Teksasa u SAD-u te naglo spuštanje temperatura ispod ništice, zbog čega su milijuni ljudi ostali bez električne energije i pitke vode, a 210 ih je umrlo.

COVID i oluja Amphan

Drugi primjer povezanosti katastrofa razmatranih ovom studijom i pandemije COVID-19 je oluja Amphan koja je pogodila pogranično područje Indije i Bangladeša. Na području u kojem gotovo 50 posto stanovništva živi ispod granice siromaštva, pandemija COVID-19 i uvedena zatvaranja mnoge su ljude ostavili bez ikakvih sredstava za život, uključujući radnike migrante koji su prisiljeni na povratak u svoj rodni kraj i smještaj u privremenim skloništima tijekom oluje kada su bili prisiljeni na boravak u karanteni.

Kad je regiju pogodila oluja Amphan, mnogi su ljudi, zabrinuti zbog socijalne distance i loših higijenskih uvjeta, napustili skloništa i odlučili se na boravak na nesigurnim lokacijama. Nakon toga je došlo do naglog porasta broja oboljelih od koronavirusa te stotinu smrtnih slučajeva izravno uzrokovanih olujom, koja je osim toga raselila 4,9 milijuna ljudi i prouzročila štetu u visini od 13 milijardi američkih dolara.

>>> Pročitajte još >>> Nepogode povezane s vodom dominiraju katastrofama u posljednjih 50 godina

Glavni uzroci

Istraživanje Sveučilišta UN-a identificira tri temeljna uzroka koji su utjecali na većinu analiziranih događaja: emisije stakleničkih plinova uzrokovane ljudskim aktivnostima, loše upravljanje rizicima od katastrofa te zanemarivanje cjelovite analize troškova i koristi za okoliš pri donošenju strateških odluka. Prvi od njih, emisije stakleničkih plinova, identificiran je kao jedan od razloga pojave hladnog vala u Teksasu, no te emisije također pridonose stvaranju superciklona kao što je oluja Amphan - na drugom kraju svijeta.

Loše upravljanje rizicima od katastrofa, navodi se u studiji, bio je dodatan razlog za tako velik broj gubitaka ljudskih života u Teksasu, kao i za golemu štetu na infrastrukturi tijekom hladnog vala. Također, zaključuje se kako je loše upravljanje rizicima pridonijelo velikim gubicima uzrokovanim poplavama u središnjem Vijetnamu.

Studija ujedno pokazuje kako je rekordna stopa krčenja šuma u Amazoni povezana s velikom globalnom potražnjom za mesom: ta je potražnja dovela do povećanja potrebe za sojom koja se koristi kao stočna hrana, a poznato je da zbog toga ubrzano nestaje šumsko zemljište.

Rješenja su također povezana

„Glavni zaključak ove studije je da su katastrofe kojima svjedočimo diljem svijeta mnogo više međusobno povezane nego što možemo zamisliti, a također su povezane i s ponašanjem svakog pojedinca koji živi na Zemlji“, kazao je Jack O'Connor, jedan od autora studije. „Naši postupci imaju posljedice za sve nas.“

Međutim, O'Connor čvrsto vjeruje da su rješenja, baš kao i problemi, također međusobno povezani. Naime, studija pokazuje da smanjenje emisije štetnih stakleničkih plinova može pozitivno utjecati na ishod mnogih različitih vrsta katastrofa, spriječiti daljnje povećanje učestalosti i ozbiljnosti opasnosti te zaštititi bioraznolikost i ekosustave.

Još samo da konačno počnemo slušati znanstvenike.

  • S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Novo LIFE programsko razdoblje (LIFE 2021.-2027.)

Program LIFE jedini je financijski instrument Europske unije namijenjen isključivo financiranju aktivnosti na području zaštite okoliša, prirode i klime s ciljem provedbe, poboljšanja i razvoja EU politika i zakonodavstva iz područja okoliša, prirode i klime kroz sufinanciranje projekata s europskom dodanom vrijednošću.

Gubitkom šuma naš (jedini) planet se dodatno zagrijava

Šumski požari nam sigurno neće pomoći pri ublažavanju klimatskih promjena. Gubitak šuma će ih dodatno ubrzati i pogoršati, a loše upravljanje zelenim bogatstvima našu će budućnost na planetu učiniti daleko izazovnijom i nesigurnijom.

Klimatska kriza: „Najgore tek slijedi“

Klimatske promjene iz temelja će preoblikovati život na Zemlji u sljedećim desetljećima, čak i ako uspijemo zauzdati emisije stakleničkih plinova koje zagrijavaju naš planet, navodi se u nacrtu izvješća UN-ovih savjetnika za klimu o čemu je u utorak izvijestio AFP.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER