U Karlovcu i Samoboru otvoreni su javni urbani voćnjaci u kojima je posađeno preko 200 sadnica voćaka jabuke, šljive, kruške, aronije, marelice, trešnje i borovnice. Riječ je o projektu kojeg provodi JYSK u suradnji s lokalnim zajednicama u kojima posluje, a posađeni urbani voćnjaci bit će dostupni za sve građane.

Azaleje svojim prekrasnim bojama ponovno ukrašavaju čuvene Španjolske stube (Scalinata della Trinità dei Monti). Prema rimskoj tradiciji, azaleje iz rasadnika San Sisto izložene su tijekom razdoblja cvatnje na trgu Piazza di Spagna.

Gradski ružičnjak (Roseto Comunale di Roma), jedinstvena botanička zbirka s 1200 sorti ruža iz cijelog svijeta, otvara se za javnost kao i svake godine povodom rođendana grada Rima, u ponedjeljak 21. travnja 2025.

Ovo je potez koji je iznenadio velik broj Zagrepčana, ali ne i ekološke aktiviste koji su ga zazivali i najavljivali tijekom protekle četiri godine. Grad Zagreb napokon je objavio službeni plan sadnje drveća po svim gradskim četvrtima, inspiriran najboljim europskim praksama, osobito onima iz Pariza i Beča.

Tulipark Roma ponovno je otvoren za javnost od 19. ožujka 2025., a posjetiteljima nudi jedinstveno iskustvo šetnje poljem tulipana i branja ovog mnogima omiljenog proljetnog cvijeća.

Tijekom prošlogodišnje obnove Bolnice Sestara milosrdnica u Beču izvedeno je vertikalno ozelenjavanje fasade na ukupnoj površini od 260 m². Zelenilo je prilagođeno strukturi zgrade i integrirano u postojeću infrastrukturu, uključujući i uličnu rasvjetu.

Rimsko Gradsko vijeće odobrilo je projekt preuređenja parka Tre Fontane s očekivanim ulaganjem od približno 3,4 milijuna eura. Projekt je dio ambicioznog plana obnove rimskih parkova i zelenih površina „100 parkova za Rim“.

S odobrenim SBTi ciljevima usmjerenim na smanjenje emisija u proizvodnji proizvoda, JYSK ima jasan plan za smanjenje svojeg utjecaja na klimu.

Prilika koja se ne propušta! Posjet ponovno otvorenom labirintu na otoku San Giorgio Maggiore, inspiriranom pričom „Vrt razgranatih staza“ slavnog argentinskog pisca Jorgea Luisa Borgesa.

Klimatski vrtlari trebali bi osigurati stvaranje više zelenih površina i učinkovito snižavanje visokih temperatura zraka u sve toplijim gradovima. To bi se, između ostalog, trebalo postići rashladnim zasjenjenim prostorima i pohranjivanjem kišnice. Školovanje za zvanje „klimatski vrtlar“ i „klimatska vrtlarica“ trajat će tri godine.