Povratak na prag od +1,5 °C ne bi zaustavio porast razine mora

Prekoračenje praga globalnog zatopljenja od +1,5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, utvrđenog Pariškim sporazumom, imat će posljedice za Zemljinu kriosferu: od otapanja ledenih pokrova, ledenjaka i morskog leda te odmrzavanja permafrosta do dubokih promjena u polarnim oceanima.

Rekordni valovi u Sredozemlju: istraživanje otkriva čimbenike koji povećavaju rizik za obalu

Nacionalni institut za geofiziku i vulkanologiju (Istituto Nazionale di Geofisica e Vulcanologia – INGV) sudjelovao je u međunarodnom istraživanju objavljenom u časopisu Communications Earth & Environment, pridonijevši analizi uloge obalne morfologije i morskog dna u pojačavanju posljedica ciklona Harry, koji je središnje Sredozemlje zahvatio od 19. do 22. siječnja 2026.

„Tihe lokve“: brojnost vodozemaca u Berlinu drastično se smanjila

Čak tri četvrtine nekadašnjih velikih populacija vodozemaca u Berlinu potpuno je nestalo. Kao glavni uzorci ovom velikom padu ističu se klimatske promjene, invazivne vrste i razne urbane zamke.

Procjenjuje se da je zbog vrućine tijekom ljeta 2026. u europskim gradovima umrlo više od 50.000 ljudi

Toplinski valovi tijekom ljeta 2026. uzrokovali su više od 50 000 smrti u Europi, od kojih se dvije trećine pripisuju klimatskim promjenama. Riječ je o rekordu koji premašuje procijenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih s dosad najsmrtonosnijim toplinskim valovima tijekom ljeta 2003. i 2022.

Od Ženeve do Rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav: kako mladima približiti klimatske promjene?

Kako bi srednjoškolcima približili klimatske promjene i potaknuli ih na djelovanje u vlastitim zajednicama, projektni partneri posjetili su Ženevu i upoznali primjere dobre prakse koji će poslužiti za razvoj obrazovnog programa u okviru projekta „OKO MDD“.

Hrvatska ne smije ostati samo izvoznica drvne sirovine

U organizaciji Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije (HKIŠDT) u Šibeniku se od 15. do 18. listopada 2026. održava V. Konferencija ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije.

CRESCO Adria: Kako klimatske rizike uključiti u planiranje jadranske obale

Porast razine mora, obalna erozija, poplave, klizišta i ekstremni vremenski događaji sve snažnije utječu na uvjete u kojima se planira razvoj jadranske obale. Pitanje više nije samo kako prepoznati te rizike, nego kako ih uključiti u odluke o prostoru.

Kako pripremiti jadransku obalu za klimatske promjene?

Kako će porast razine mora, obalna erozija, poplave, klizišta i ekstremni vremenski događaji utjecati na razvoj jadranske obale i kako prostorno planiranje može pomoći da se na te izazove pripremimo na vrijeme.

Izrael desaliniziranom morskom vodom obnavlja Galilejsko jezero

Nakon desetljeća tijekom kojih je voda iz Galilejskog jezera (Kinneret) tekla prema središnjem i južnom Izraelu, sada je smjer obrnut. Desalinizirana voda iz Sredozemnog mora sada se nacionalnim vodoopskrbnim sustavom transportira prema sjeveru i dovodi u Kinneret kako bi se očuvala razina najvećeg izraelskog slatkovodnog jezera tijekom sve češćih sušnih razdoblja.

Sredozemno more kao „gorivo“ za snažna grmljavinska nevremena

Nakon jednog od najtoplijih ljeta dosad, Sredozemno more pretvorilo se u svojevrsno zatvoreno tropsko more, s temperaturama kakve dosad nisu zabilježene. Podaci s plutača i satelitska mjerenja pokazuju vrijednosti koje su se još prije nekoliko godina činile nezamislivima.