EKOSUSTAVI

Velika prilika za obnovu prirode Lijepe Naše

Radna skupina za izradu Nacionalnog plana obnove prirode Republike Hrvatske, koja uključuje predstavnike mreže okolišnih udruga Zeleni forum, udruge Biom i Hyla, ima za zadaću izraditi prvi prijedlog područja i mjera obnove prirode u Hrvatskoj. Obnova će obuhvaćati područja unutar ekološke mreže Natura 2000, koja u Hrvatskoj obuhvaća čak 37 % nacionalnog teritorija.

Dana 2. veljače obilježava se 55. obljetnica potpisivanja Ramsarske konvencije

„Vlažna staništa i tradicionalno znanje: Slavimo kulturnu baštinu“ („Wetlands and traditional knowledge: Celebrating cultural heritage“) tema je ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana vlažnih staništa. Dana 2. veljače 2026. obilježava se i 55. obljetnica potpisivanja Konvencije o vlažnim staništima.

Danas se obilježava Međunarodni dan očuvanja ekosustava mangrova

Šume mangrova su jedinstveni ekosustavi na granici kopna i mora. Podržavaju bioraznolikost, štite obalne zajednice, poboljšavaju sigurnost opskrbe hranom i djeluju kao prirodne barijere protiv oluja i erozije. Njihovo tlo također je snažan spremnik ugljikovog dioksida.

Mikroplastika u tlu: Od puževa i glista do ptica – alarm za kopnene ekosustave

Imamo još jednu potvrdu o sveprisutnosti mikroplastike! Mikroplastika više nije problem samo oceana, zraka koji udišemo i vode koju pijemo – sada znamo da je i cijeli hranidbeni lanac pakiran u plastiku. Nedavna studija sveučilišta u Sussex i Exeteru pokazala je prisutnost mikroplastike u tlu – u puževima, glistama i drugim beskralješnjacima diljem Velike Britanije.

El Niño i La Niña: Klimatski vrtlozi koji ugrožavaju mangrove diljem svijeta

Šume mangrova – dragocjeni ekosustavi koji štite obalu, pružaju stanište brojnim vrstama i apsorbiraju velike količine CO₂ – sve su ugroženiji zbog sve učestalijih i intenzivnijih klimatskih promjena. Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Tulane (SAD) otkriva da ekstremne klimatske oscilacije poput El Niña i La Niñe imaju razoran utjecaj na zdravlje mangrovskih šuma diljem svijeta.

U skladu s prirodom: Biološka raznolikost kao temelj održivog razvoja

Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana biološke raznolikosti – „Sklad s prirodom i održivi razvoj“ („Harmony with nature and sustainable development“) – naglašava snažnu povezanost između Globalnog okvira za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala (KMGBF) te Agende 2030 i njezinih Ciljeva održivog razvoja (SDG). Oba dokumenta predstavljaju univerzalne smjernice koje se moraju provoditi usklađeno kako bi se izgradio pravedniji i otporniji svijet.

Gubimo li urbanu divljinu zbog klupa i igrališta?

Dok se gradovi šire, a gradski prostori postaju sve važniji za odmor i rekreaciju ljudi, jedno važno pitanje sve se češće gura pod tepih od umjetne trave: što je s drugim stanovnicima gradova – onima koji ne nose tenisice i ne šetaju pse, nego lete, gmižu, pjevaju, zuje i oprašuju?

Ciljevi Strategije bioraznolikosti EU-a sadašnjim tempom neće biti dosegnuti do 2030.

Novi izvještaj organizacije BirdLife Europe & Central Asia otkriva da države članice EU-a nisu na putu da ispune ciljeve EU-a za zaustavljanje degradacije ekosustava i početak njihove obnove do 2030. godine. Europska unija je ovaj cilj prije gotovo pet godina postavila svojom Strategijom bioraznolikosti EU-a za 2030., ključnim dijelom Europskog zelenog plana.