Ljekovite i aromatične biljke ključne su za očuvanje ljudskog zdravlja, kulturne baštine i lokalnih sredstava za život
WORLD WILDLIFE DAY 2026 | Ovogodišnji Svjetski dan divljih vrsta u središte pozornosti stavlja ključnu ulogu ljekovitih i aromatičnih biljaka
Svjetski dan divljih vrsta (WWD) obilježava se svake godine 3. ožujka s ciljem slavljenja bioraznolikosti i najugroženijih vrsta, podizanja svijesti o važnosti divljih životinja i biljaka na Zemlji te isticanja jedinstvene uloge i doprinosa koje divlji svijet ima za ljude i planet.
Ljudi diljem svijeta ovise o divljem svijetu i resursima koji proizlaze iz bioraznolikosti kako bi zadovoljili svoje potrebe, od hrane i goriva do lijekova, stanovanja i odjeće. Kako bismo uživali u dobrobitima i ljepoti koje priroda pruža nama i našem planetu, zajednički radimo na tome da ekosustavi mogu napredovati, a biljne i životinjske vrste opstati za buduće generacije. Stoga proslavimo divlji svijet i važan rad na njegovu očuvanju koji se provodi diljem svijeta.
Ove godine Svjetski dan divljih vrsta (WWD2026) u središte pozornosti stavlja ključnu ulogu ljekovitih i aromatičnih biljaka.
Ljekovite i aromatične biljke (Medicinal and aromatic plants – MAPs) ključne su za ljudsko zdravlje i ekološku ravnotežu. Diljem svijeta ljudi ih sakupljaju i koriste, poput američkog ginsenga (Panax quinquefolius), narda (Nardostachys grandiflora) i agarovog drva ili ouda (vrste rodova Aquilaria, Gonystylus i Gyrinops), za liječenje i prevenciju bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prepoznaje njihovu važnost, osobito u zemljama u razvoju, gdje se 70–95 posto stanovništva oslanja na tradicionalnu medicinu kao primarnu zdravstvenu zaštitu. Te biljke čine temelj mnogih zdravstvenih sustava te su i dalje ključne za suvremenu farmaceutsku industriju jer se brojni aktivni ljekoviti spojevi dobivaju izravno ili neizravno iz prirodnih izvora, unatoč napretku sintetske kemije.
Međutim, unatoč njihovoj važnosti, mnoge vrste ljekovitih i aromatičnih biljaka suočene su s rastućim prijetnjama zbog gubitka staništa, prekomjernog sakupljanja i nezakonite trgovine. Podizanje svijesti, jačanje propisa te osiguravanje održivosti sakupljanja i trgovine nužni su kako bi ti neprocjenjivi biljni resursi opstali u prirodi.
Osim medicinske primjene, ljekovite i aromatične biljke doprinose i raznim industrijama, uključujući kozmetiku, prehrambenu industriju i proizvodnju luksuzne robe. Genetski resursi koji od njih potječu te tradicionalna znanja o njima koriste se u različitim primjenama u poljoprivredi, medicini i očuvanju prirode. Osiguravanje pravedne raspodjele koristi koje proizlaze iz njihove uporabe ključno je i može pružiti poticaje za očuvanje i održivo korištenje divljih vrsta (Cilj 13 Globalnog okvira za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala – Kunming-Montreal Global Biodiversity Framework).
Ljekovite i aromatične biljke također imaju važnu ulogu u potpori ekosustavima jer stabiliziraju tlo, potiču bioraznolikost i pružaju ključne resurse oprašivačima, poput pčela i kolibrića. Ipak, mnoge od tih vrijednih vrsta suočavaju se s rastućim prijetnjama zbog uništavanja staništa, prekomjernog sakupljanja i nezakonite trgovine, što njihovo očuvanje čini globalnim prioritetom.
Procjenjuje se da se u svijetu sakuplja približno 50 000 do 70 000 vrsta ljekovitih i aromatičnih biljaka, a njihov uzgoj i sakupljanje osiguravaju ključne resurse za mnoga kućanstva diljem svijeta, pri čemu se svaka peta osoba oslanja na divlje biljke, alge i gljive kao izvor hrane i prihoda. Ljekovite i aromatične biljke mogu imati presudnu ulogu u diverzifikaciji prihoda marginaliziranih zajednica u udaljenim područjima te predstavljaju važan čimbenik lokalnih gospodarstava zemalja podrijetla.
Također je ključno osigurati pravedan pristup raspodjeli koristi za te lokalne zajednice u zemljama podrijetla. Primjerice, 2012. godine globalni prihodi od tradicionalne kineske medicine iznosili su čak 83 milijarde američkih dolara. Godišnja potrošnja u sektoru tradicionalne medicine u Republici Koreji iznosila je 7,4 milijarde američkih dolara 2009. godine, dok je 2008. godine privatna potrošnja na prirodne proizvode u SAD-u iznosila 14,8 milijardi američkih dolara. Europsko tržište biljnih dodataka prehrani i biljnih lijekova procjenjuje se na 7,4 milijarde američkih dolara godišnje.
Očuvanje i održiva trgovina ljekovitih i aromatičnih biljaka izravno podupiru ostvarenje više ciljeva Globalnog okvira za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala, osobito Cilja 5, kojim se poziva na osiguravanje održivog korištenja, sakupljanja i trgovine divljim vrstama; Cilja 10, koji naglašava potrebu upravljanja i obnove ekosustava koji podupiru bioraznolikost; te Cilja 9, koji ističe ključnu ulogu autohtonih naroda i lokalnih zajednica u očuvanju, prepoznajući njihova znanja i održive prakse.
Više od 20 posto biljnih vrsta koje se globalno koriste u ljekovite i aromatične svrhe smatra se ugroženima prema Crvenom popisu IUCN-a, ponajprije zbog prekomjernog sakupljanja, gubitka staništa, klimatskih promjena te neregulirane ili nezakonite međunarodne trgovine. Podizanje svijesti, jačanje propisa i osiguravanje održivosti sakupljanja i trgovine nužni su kako bi ti neprocjenjivi biljni resursi opstali u prirodi.
Svjetski dan divljih vrsta 2026. poslužit će kao platforma za isticanje ključne uloge ljekovitih i aromatičnih biljaka u očuvanju ljudskog zdravlja, kulturne baštine i lokalnih sredstava za život. Predstavit će raznolikost tih vrsta, od aloja i tamjana do orhideja, njihov doprinos tradicionalnim znanjima i primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ali i sve veći pritisci s kojima se suočavaju zbog gubitka staništa, prekomjernog sakupljanja i klimatskih promjena. Obilježavanjem će se također razmotriti izazovi s kojima se suočavaju autohtoni narodi, ruralne zajednice, vlade i partneri u očuvanju prirode te zajedničke aktivnosti potrebne kako bi se osiguralo da se te biljke očuvaju i koriste na održiv način, kako bi i buduće generacije mogle imati koristi od njih.
Ove je godine tajništvo CITES-a sklopilo partnerstvo s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), organizacijom Jackson Wild (domaćinom Filmske smotre povodom Svjetskog dana divljih vrsta) te Međunarodnim fondom za dobrobit životinja IFAW (domaćinom Međunarodnog natječaja mladih u likovnoj umjetnosti povodom Svjetskog dana divljih vrsta) radi organizacije svečanog događanja na visokoj razini Ujedinjenih naroda, koje će se održati u utorak, 3. ožujka 2026., uz prijenos uživo na YouTube kanalu Svjetskog dana divljih vrsta.
Svjetski dan divljih vrsta namijenjen je povezivanju ljudi s prirodnim svijetom te poticanju trajnog učenja i djelovanja za dobrobit životinja i biljaka i nakon samog dana obilježavanja.
Stjepan Felber | Ekovjesnik