Sveučilište će imati sjedište u Brasíliji i kampuse u različitim dijelovima zemlje. Prvih deset studijskih programa pokreće se 2027. godine, a posebna će se pozornost posvetiti obrazovanju učitelja, zdravstvu i zaštiti okoliša. Cilj je vrednovati znanja predaka i domorodačkim narodima osigurati nove mogućnosti obrazovanja i samostalnosti.
U Brazilu je ove godine osnovano prvo savezno sveučilište namijenjeno domorodačkim narodima, čime je napravljen povijesni korak u priznavanju prava i kultura autohtonih naroda. Sveučilište je povezano s Ministarstvom obrazovanja, a nazvano je Universidade Federal Indígena (UNIND), a cilj mu je uspostaviti poveznicu između znanstvenog obrazovanja, akademskih znanja i znanja predaka autohtonih zajednica, priznajući potonjima središnju ulogu u stvaranju i prenošenju znanja.
Riječ je o inovativnom projektu kojim se visoko obrazovanje želi pretvoriti u sredstvo emancipacije, samostalnosti i vrednovanja kulturnih identiteta.
Prvi studijski programi 2027. godine
Središte sveučilišta bit će u Brasíliji, a nastava će se odvijati u kampusima smještenima u različitim dijelovima zemlje kako bi se doprlo do brojnih autohtonih zajednica diljem Brazila.
Prvih deset studijskih programa trebalo bi početi u drugom polugodištu 2027., čime će započeti ostvarivanje projekta koji se dugo očekivao. Početna ponuda studijskih programa prvenstveno će odgovoriti na neke od najhitnijih potreba domorodačkih naroda, izvijestio je Vatican News.
Obrazovanje i zdravstvo
Među predviđenim područjima su obrazovanje učitelja, javno zdravstvo za domorodačko stanovništvo te upravljanje teritorijem i okolišem. Riječ je o strateškim područjima u kojima stručno osposobljavanje može izravno pridonijeti poboljšanju životnih uvjeta zajednica i zaštiti njihovih prava. Cilj nije samo obrazovati nove stručnjake, već pripremiti ljude koji će moći djelovati u vlastitim zajednicama, razumjeti njihove potrebe i vrednovati njihove posebnosti.
U području obrazovanja sveučilište bi, primjerice, moglo pridonijeti osposobljavanju učitelja koji će školske programe moći povezati s jezicima, tradicijama i znanjima domorodačkih naroda. U zdravstvu bi, s druge strane, susret znanstvene medicine i tradicionalnih praksi mogao pridonijeti razvoju modela zdravstvene skrbi koji će više uvažavati kulturne i društvene posebnosti različitih zajednica.
Zaštita teritorija i okoliša
Posebna pozornost posvetit će se i upravljanju okolišem. Za mnoge domorodačke narode teritorij nije samo gospodarski resurs, nego i temeljni dio njihova identiteta, kolektivnog pamćenja i društvene organizacije.
Znanja predaka o bioraznolikosti, očuvanju šuma i održivom korištenju prirodnih resursa tako će se moći povezati s metodama znanstvenog istraživanja i ponuditi nove načine za suočavanje s izazovima zaštite okoliša.
Pravo na obrazovanje i kulturni identitet
Osnivanje Uninda ujedno je odgovor na povijesni zahtjev brazilskih domorodačkih naroda: da im se omogući pristup visokom obrazovanju bez prisile da se odreknu vlastitog kulturnog identiteta. Poteškoće u pristupu sveučilištima i razlike između tradicionalnih obrazovnih modela i akademskih ustanova dugo su predstavljale značajne prepreke.
Novo sveučilište želi ih prevladati i pokazati da znanja autohtonih zajednica nisu nasljeđe koje treba prepustiti prošlosti, nego živa znanja koja mogu pridonijeti budućnosti zemlje.
Nove mogućnosti za autohtone zajednice
Gospodarska samostalnost i mogućnosti zapošljavanja također su važan dio projekta. Obrazovanje stručnjaka iz domorodačkih zajednica znači jačanje njihove sposobnosti da samostalno upravljaju uslugama, programima i inicijativama koje se odnose na njihova područja, smanjujući ovisnost o vanjskim stručnjacima i potičući uključiviji razvoj. Prema procjenama, u prve četiri godine rada sveučilište bi moglo upisati oko 2800 studenata. Ta brojka pokazuje razmjere inicijative i velika očekivanja od njezina ostvarenja.
Poveznica između znanja i kultura
Osnivanjem Uninda Brazil nastoji iznova promisliti o samom značenju sveučilišta. Ono više nije samo mjesto prenošenja akademskog znanja, nego i prostor susreta kultura, iskustava i različitih pogleda na svijet. Riječ je o obrazovnom i kulturnom izazovu kojim se domorodačkim narodima priznaje ne samo pravo na pristup znanju nego i pravo da u njegovu stvaranju i prenošenju sudjeluju kao aktivni sudionici, pridonoseći budućnosti u kojoj znanstveni napredak, kulturna raznolikost i zaštita okoliša mogu ići ruku pod ruku.
Stjepan Felber | Ekovjesnik
Dopušteno je citiranje kraćih dijelova članka uz obvezno navođenje autora, izvora i poveznice na izvorni članak. Svako preuzimanje cjelovitog članka ili njegovih većih dijelova bez izričitog odobrenja autora predstavlja povredu autorskih prava.