Novo gorivo iz CO2 može usporiti klimatske promjene
Ponovnim iskorištavanjem emisija značajno bi se usporile klimatske promjene
Emisije ugljikovog dioksida – prema kvantiteti najmoćnijeg stakleničkog plina koji čini preko 80 posto emisija, značajno doprinose klimatskim promjenama i globalnom zatopljenju, a njihov glavni izvor je promet. Kanadski istraživači došli su na ideju ponovnog iskorištavanja odbačenog ugljikovog dioksida, umjesto njegovog skladištenja, tj. ukopavanja.
Ponovno korištenje prije skladištenja
Kanadski istraživači mogli bi biti korak bliže rješenju iz snova za energiju s niskom razinom emisija, točnije novom gorivu dobivenom iz samog stakleničkog plina - ugljikovog dioksida. Takav proces bit će moguć uspije li se odvojiti ugljikov dioksid izravno iz zraka te kao takav pretvoriti izravno u benzin, dizel ili mlazno gorivo.
Ovom tehnologijom fosilno gorivo bi se moglo proizvesti izravno iz zraka te napraviti ono što je davno napravila priroda – početak stvaranja ugljena, nafte i prirodnog plina bila je apsorpcija ugljikovog dioksida od strane živih tkiva, i to bez troškova dubokog ukopa ovog stakleničkog plina.
U načelu, tehnologija izravnog „hvatanja“ zraka može se koristiti kako bi se iz njega izdvojili staklenički plinovi te kako bi se zatim preveli u kapljevinu i pohranili u sigurnu geološku tvorevinu na sto tisuća godina.
Budući da je potraga za tehnologijama dobivanja potrebne energije s niskom razinom emisija ugljikovog dioksida vođena ekološkim i klimatskim troškovima globalnog zatopljenja i klimatskih promjena kao posljedicama emisija ugljikovog dioksida iz procesa izgaranja fosilnih goriva, trik pretvaranja atmosferskog ugljika izravno u gorivo na neki način ograničava klimatske promjene.
Kao i uvijek, jedina zapreka takvom genijalnom procesu bili bi visoki troškovi i izazov prelaska tehnologije iz laboratorijskog prototipa na industrijsku razinu.
David Keith, osnivač i glavni znanstvenik kanadske tvrtke Carbon Engineering, koja se bavi „hvatanjem“ CO2 i čistim gorivima te profesor primijenjene fizike i javne politike na Sveučilištu Harvard, s kolegama je putem časopisa Joule izvijestio da imaju dizajn kontinuiranog procesa kojim se korištenjem sustava ventilatora te fizikalno-kemijskih procesa apsorpcije i koncentriranja uhvaćenog CO2 godišnje može „uhvatiti“ milijun tona ugljikovog dioksida.
Fotografija: Carbon Engineering
Nakon provedene analize cijelog procesa, izračunati trošak po toni uhvaćenog ugljikovog dioksida bio bi negdje između 94 i 232 američkih dolara.
Uhvaćeni ugljikov dioksid mogao bi se koristiti kao sirovina za proizvodnju tekućeg goriva. Znanstvenici već gotovo desetljeće raspravljaju o tome kako ispušne plinove elektrana i motora s unutarnjim izgaranjem treba smatrati korisnom sirovinom za daljnje iskorištavanje. Istraživači diljem svijeta natječu se u pronalaženju načina za sakupljanje viška atmosferskog ugljika i njegovo pretvaranje u korisno gorivo koje će pokretati cestovna ili zračna prijevozna sredstva.
Razne mogućnosti, no još uvijek slabo djelovanje
Prijašnja istraživanja pokazala su da atmosferski ugljikov dioksid može prevesti u stijenu, potencijalno za ukop, a nusproizvod tog procesa je vodik koji se može koristiti kao gorivo. Iako bi, prema drugim istraživanjima, takvo dugoročno skladištenje ugljikovog dioksida bilo moguće, još uvijek se u znanstvenim krugovima raspravlja o tome je li takva pohrana uopće praktična i ekonomična.
Neki istraživači su uvjereni kako bi se svjetske energetske potrebe mogle u potpunosti zadovoljiti isporukom energije iz obnovljivih izvora kao što su vjetar i Sunce, no transport na kotačima ipak zahtijeva prijenosnu energiju, tj. gorivo.
Pobliže je razmotrena ideja o dobivanju energije iz prirodnih izvora, kao i princip mehaničke pretvorbe atmosferskog ugljikovog dioksida u biogorivo, gnojivo ili mlazno gorivo.
Najnovije istraživanje nudi još jedan način zatvaranja petlje iskorištavanja energije i pripadajućih emisija – „hvatanjem“ ugljikovog dioksida apsorpcijskim tekućinama i njegovim pretvaranjem s vodikom u gorivo, koristeći pri tome tehnologije i tehnike koje su već u komercijalnoj upotrebi. No, naravno, i taj proces zahtijeva energiju - iz prirodnog plina ili električne struje - za pokretanje procesa koji će pretvoriti ugljikov dioksid iz iskorištenog fosilnog goriva natrag u gorivo uz zadržavanje niske razine emisija atmosferskog ugljikovog dioksida.
Moguća pretvorba CO2 uz obnovljive izvore
Gotovo jedna petina globalnih emisija ugljikovog dioksida koje mijenjaju atmosferu i zagrijavaju planet ima izvor u prometu. Ako bi se tehnika izravnog „hvatanja“ ugljikovog dioksida mogla povezati s energijom vjetra ili Sunca, te emisije mogle bi se značajno smanjiti.
„Električna energija dobivena iz vjetroelektrana i solarnih elektrana nije kontinuirana. Takvu energiju možemo uzeti izravno iz velikih solarnih farmi ili vjetroelektrana na velikim mjestima gdje je ona jeftina i gdje je se može primijeniti za oporabu ili recikliranje otpadnog ugljikovog dioksida u novo gorivo“, navodi profesor Keith.
„Proizvodnja goriva koji se lako transportira i skladišti ublažava izazov integriranja obnovljivih izvora energije u energetski sustav“, dodaje Keith.
Barbara Kalebić / Ekovjesnik