Kako grijati stanove otpadnom toplinom iz tunela podzemne željeznice?
Nijemci žele primijeniti model Pariza i drugih europskih gradova
U tunelima podzemne željeznice zadržava se otpadna toplina koju pri kočenju i ubrzavanju stvaraju vlakovi. Neki europski gradovi već je koriste za jeftinije i održivije grijanje poslovnih i stambenih zgrada, u čemu posebno prednjači francuska metropola.
Svatko tko se vozio metroom zna koliko vruće može biti u njegovim dubinama. Jureći tunelima vlakovi podzemne željeznice pri kočenju i ubrzavanju stvaraju otpadnu toplinu koja se obično gubi kroz ventilacijske otvore. U nekim europskim gradovima, primjerice u Londonu i Parizu, ova toplina već se koristi za grijanje zgrada, stanova, ureda i raznih društvenih prostora, a ovo rješenje bi svoju primjenu uskoro moglo pronaći i u većim njemačkim gradovima.
Prema mišljenju njemačkih stručnjaka ovo rješenje ima velik potencijal, a istraživači sa Sveučilišta u Stuttgartu već su prije desetak godina provodili istraživanja na stanici Fasanenhof linije U6 podzemne željeznice u Stuttgartu. Istraživanje su vodili Christian Moormann s Instituta za geotehniku Sveučilišta u Stuttgartu i njegov tim i to tako što su na zidove tunela postavili temperaturne senzore i plastične cijevi.
„Riječ je o sustavu apsorbera, poput onih koje poznajemo iz podnog grijanja. Voda u ovim cijevima apsorbirala je toplinu iz tunela, a dizalica topline dodatno je povećavala temperaturu vode“, kazao je Christian Moormann.
U Parizu su također na zidovima tunela linije 11 podzemne željeznice ugrađeni sustavi apsorbera, a toplina završava u zgradi s 20 stanova koja se nalazi u blizini stanice Rambuteau uz Centar Georges Pompidou. Prema pariškom javnom prijevozniku RATP i tvrtki Paris Habitat, pružatelju usluga socijalnog stanovanja u Parizu i regiji Île-de-France, otprilike trećina potreba za grijanjem zgrade u prosjeku se pokriva otpadnom toplinom iz tunela, izvijestio je prošle godine njemački dnevnik Tagesspiegel.
„Potražnja za toplinskom energijom sve je veća, a danas je posebno važno da se proizvodi na klimatski prihvatljiv način. To nije uvijek tako lako pa se kao rješenje nameće otpadna toplina iz tunela podzemne željeznice.“ – izjavio je za njemačku novinsku agenciju DPA Sebastian Blömer s Instituta za istraživanje energije i okoliša Heidelberg (Institut für Energie- und Umweltforschung Heidelberg – Ifeu).
Na stanicama metroa temperatura se ne spušta ispod deset stupnjeva Celzija
Blömerov tim je zajedno sa stručnjacima Instituta za ekološko-ekonomska istraživanja u Berlinu (Institut für ökologische Wirtschaftsforschung Berlin – IÖW) 2023. godine izračunao koliko se otpadne topline stvara u mreži berlinske podzemne željeznice. Zaključeno je da cjelokupna mreža berlinske podzemne željeznice generira oko 460 gigavat sati otpadne topline godišnje ili oko četiri posto gradskih potreba za daljinskim grijanjem. To je pak više otpadne topline nego što se proizvede u industriji (340 gigavat sati) ili u podatkovnim centrima (120 gigavat sati) u Berlinu.
„Jedan od razloga za to je geotermalna energija. Zbog toga se temperatura u tunelima podzemne željeznice ni zimi ne spušta ispod desetak stupnjeva“, dodao je Sebastian Blömer.
Blömer navodi kako se toplina također može generirati pomoću velikih ventilatora, prenosi Der Spiegel. „Oni bi mogli izvući topli zrak iz tunela i prenijeti toplinu na vodu putem izmjenjivača topline. Tako to od 2020. godine funkcionira na napuštenoj stanici City Road u Londonu, gdje se otpadna toplina iz tunela podzemne željeznice dovodi u lokalnu mrežu grijanja, opskrbljujući na taj način oko 1350 kućanstava“, dodaje Blömer.
Stuttgart će otpadnom toplinom grijati nastambu za slonove u zoološkom vrtu
Međutim, operativni troškovi takve tehnologije su visoki jer dizalice topline zahtijevaju električnu energiju, koja je relativno skupa u usporedbi s plinom. „Ako ove sustave koristite mnogo godina ili desetljeća, radi se o velikim troškovima električne energije“, kazao je istraživač Ifeu-a.
Pilot projekt koji se u tunelu podzemne željeznice u Stuttgartu provodio između 2010. i 2015. godine ipak nije nastavljen. Umjesto toga, u Stuttgartu se sada želi koristiti otpadna toplina iz cestovnog tunela Rosensteintunnel na saveznoj autocesti 10, koji je otvoren 2022. godine. Tijekom izgradnje ugrađena je odgovarajuća tehnologija koja će omogućiti grijanje nastambe za slonove u zoološkom vrtu u Stuttgartu nakon što bude dovršena.
Stjepan Felber | Ekovjesnik